Dogodilo se na današnji dan – 24. 3.

Danas je petak, 24. mart/ožujak, 83. dan 2017. godine.

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

1783. – Španija priznala nezavisnost SAD.

1795. – Rođen je bosanskohercegovački franjevac i pjesnik Ambroz Matić.

1834. – Rođen je engleski socijalista, pisac i slikar William Morris, koji je znatno utjecao na izgradnju umjetničkog ukusa i razvoj umjetničkog zanatstva u Engleskoj. Pisao je u romantičarskom maniru epske pjesme i pripovijetke u stihovima, s antičkim i srednjovjekovnim motivima. Djela: “Život i smrt Jasonova”, “Zemni raj”, “Sigurd the Volsung”.

1837. – Kanada je afroameričkim muškarcima dala pravo glasa.

1882. – Njemački bakteriolog Robert Koch objavio je da je izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu. Kasnije je pronalazak antibiotika omogućio uspješnu borbu protiv bakterije nazvane “Kohov bacil”.

1882. – Umro je američki pisac Henry Wadsworth Longfellow, čija djela odlikuje veoma uglađen oblik, ali i konvencionalnost i naglašena didaktičnost i sentimentalnost, pod jakim utjecajem njemačkih romantičara. Djela: indijanski ep “Hijavata”, poeme “Evangelina”, “Poeme o ropstvu”, soneti “Božanstvena komedija”.

1886. – Rođen je Gabrijel Jurkić, bh. likovni umjetnik i jedan od najznačajnijih bh. impresionista.

1905. – Umro je francuski pisac Jules Verne, autor naučno-fantastičnih romana s naučnim predviđanjima, od kojih su mnoga ostvarena. Napisao je 57 romana i mnogi su poslužili kao scenariji za film. Djela: romani “Put oko svijeta za 80 dana”, “Dvadeset hiljada milja pod morem”, “Put na Mjesec”, “Put u središte Zemlje”, “Carev glasnik”, “Pet nedjelja u balonu”.

1911. – Rođen je američki autor crtanih filmova Joseph Barbera.

1926. – Rođen je Dario Fo, italijanski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost.

1941. – Jugoslovenski premijer Dragiša Cvetković i šef diplomatije Aleksandar Cincar – Marković tajno otputovali u Beč da bi 25. marta potpisali ugovor o pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu. Vlada je oborena vojnim udarom tri dana kasnije, poslije masovnih demonstracija u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji.

1944. – Saveznički vojnici zarobljeni u II. Svjetskom ratu započeli su “Veliki bijeg” probivši se iz Stalag Lufta III, zatvoreničkog logora u Poljskoj koji je bio pod vodstvom Luftwaffea. 76 zarobljenika iz 13 zemalja pobjegli su kroz tri tunela kopanih dva duga mjeseca. Od 76 bjegunaca samo su trojica izbjegli kasnije hvatanje. Prema spektakularnom bijegu opisanom u romanu Paula Brickhilla, 1963. snimljen je uspješan film u kojem su glumili Steve McQueen, James Garner, Richard Attenborough, Charles Bronson, Donald Pleasence, James Coburn i David McCallum.

1945. – U Beogradu je potpisan sporazum vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i Uprave UN-a za pomoć i obnovu (UNRA). Sporazumom je predviđeno da UNRA pomogne u hrani, lijekovima, obući i odjeći i da uputi stručnjake za obnovu poljoprivrede, industrije i saobraćaja.

1945. – Rođen je bosanskohercegovački historičar književnosti Munib Maglajlić.

1962. – Umro je švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Auguste Piccard, profesor Univerziteta u Briselu. Proučavao je radioaktivnost, atmosferski elektricitet i kosmičke zrake. Postao je 1931. prvi čovjek koji je dospio u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara, a 1934. do 17.550 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.

1972. – Vojska Velike Britanije uspostavila direktnu kontrolu u Sjevernoj Irskoj.

1976. – Argentinska predsjednica Isabel Perón, treća supruga Juana Peróna, oteta je i svrgnuta u državnom udaru poznatom pod nazivom ”Prljavi rat”. Perón je nakon zabave predsjedničkim helikopterom prevezena u vojnu bazu gdje je uhićena i pritvorena. Ostala je u kućnom pritvoru do 1981. kada je prognana u Španjolsku gdje je održavala bliske veze s obitelji Francisca Franca. Argentinski sud ju je 2006. pozvao na svjedočenje o otmicama i ubojstvima političkih aktivista tijekom peronističke vladavine, a 2007. je uhićena u Madridu zbog pronalaska potpisa na dokumentu kojim odobrava “anihilaciju…subverzivnih elemenata u cijeloj zemlji”, no Španjolska ju je odbila izručiti.

1976. – Umro je britanski feldmaršal Bernard Law Montgomery, jedan od vodećih savezničkih vojskovođa u Drugom svjetskom ratu. Pobjeda njegove Osme armije nad Afričkim korpusom njemačkog feldmaršala Erwina Rommela u bici kod El Alamejna krajem 1942. preokrenula je tok rata u Africi.

1980. – U El Salvadoru ubijen je najglasniji kritičar surovih postupaka vojnih vlasti u toj zemlji, zahvaćenoj građanskim ratom – nadbiskup San Salvadora Óscar Arnulfo Romero y Galdámez. Smrt utjecajnog i popularnog borca za reforme i ljudska prava izazvala je dalje zaoštravanje krize.

1989. – Tanker Exxon Valdez izlio je više od 40 milijuna litara nafte ispred zaljeva Prince William na Aljasci i izazvao golemu ekološku katastrofu. Po količini izlivene nafte havarija Exxon Valdeza ne spada među najveće tankerske katastrofe, no zbog udaljenog nepristušačnog područja na kojemu se nesreća dogodila, reakcija vlasti i odgovornih korporacija bila je spora te je naftna mrlja prekrila više od 28.000 kilometara mora i tako postala jedna od najvećih ekoloških katastrofa u povijesti.

1990. – Iz Šri Lanke otišlo 2.000 indijskih vojnika, posljednjih iz kontingenta od 50.000, koji su dvije i po godine bezuspješno pokušavali da savladaju oružanu pobunu tamilskih gerilaca protiv centralnih vlasti u Kolombu.

1999. – Počelo NATO-ovo bombardiranje Savezne Republike Jugoslavije, koje je trajalo 78 dana. Vlada u Beogradu proglašava ratno stanje.

2002. – Na 74. dodjeli Oscara bosanskohercegovački režiser Danis Tanović osvojio Oscar u kategoriji za najbolji strani film za svoj prvi igrani film Ničija zemlja.

2003. – Županijski sud u Rijeci osudio je hrvatskog generala Mirka Norca na 12 godina zatvora zbog ubistva oko 50 srpskih civila 1991. godine. Sudsko vijeće je Tihomiru Oreškoviću izreklo kaznu od 15 godina zatvora, Stjepanu Grandiću 10, a Ivica Rožić je oslobođen krivice.

2005. – Kirgistanska Tulipanska revolucija doživjela je svoju kulminaciju u glavnom gradu Biškeku, kada su demonstranti prisilili predsjednika Askara Akajeva na bijeg iz zemlje.

(AbrašMEDIA)