Dogodilo se na današnji dan – 5. 4.

Danas je srijeda, 5. april/travanj, 95. dan 2017. godine.

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

1242. – U bici na zaleđenom Čudskom jezeru, Rusi, pod komandom kneza Aleksandra Nevskog, potukli njemačke i holandske ratnike, spriječivši ih da okupiraju sjeverozapadne oblasti Rusije.

1588. – Rođen je engleski filozof Thomas Hobbes, nastavljač i sistematizator klasičnog engleskog empirizma, koji je razradio teoriju društvenog ugovora. Spojio je principe mehanističko-materijalističke metafizike sa senzualističkom teorijom saznanja i apsolutističkom političkom filozofijom. Smatrao je da je čovjekova priroda egoistična. U “prirodnom stanju”, koje prethodi “građanskom stanju” (civilizacija), ljudi su jednaki i svi imaju ista prava na sve, pa “prirodno stanje” neizbježno vodi ratu sviju protiv svih u kojem je “čovjek čovjeku vuk”. Iz stanja sveopšteg i neprekidnog rata ljudi izlaze prećutnim sporazumom – pristankom da je “prirodna prava” da prenesu na “vještačko tijelo”, državu, osnovu reda i mira, napretka i civilizacije, kojoj će se svi potčinjavati. Njeno postojanje je opravdano samo ako zadovoljava realne potrebe i štiti egoistične građane jedne od drugih. Na osnovu ugovora nosilac suverene vlasti (vladar ili skupština) zastupa volju svih i svi su dužni da se bezuslovno pokoravaju suverenoj vlasti koja odlučuje o ratu i miru, donosi zakone, bira sudije, zapovjednike i činovnike, propisuje nagrade i kazne. Djela: “Elementa rhilosophica” (ili “O tijelu”, “O čovjeku”, “O građaninu”), “Levijatan”, “O političkom tijelu”.

1614. – Indijanka Pocahontas udala se za engleskog kolonistu Johna Rolfea.

1794. – Odrubljena je glava francuskom revolucionaru Georgesu Jacquesu Dantonu, vođi radikalne grupe montanjara, koji je u Francuskoj revoluciji 14. jula 1789. predvodio pobunjeni narod u napadu na parisku tamnicu Bastilju. Kao sve vođe revolucije, bio je principijelni protivnik monarhije, ali se protivio revolucionarnom teroru, zbog čega se sukobio s vođom jakobinaca Maximilienom Robespierreom. Zalagao se za sporazum s krupnom buržoazijom i za mir s Engleskom. Bio je ministar pravde i organizator otpora protiv strane intervencije, a u kritičnim situcijama lično je vodio narod u borbu, čime je zadobio veliku popularnost. U jeku jakobinskog terora Robespierre ga je optužio za pokušaj obnavljanja monarhije i poslao na giljotinu.

1814. – Rođen je botaničar i profesor prirodnih znanosti Josip Pančić.

1818. – U bici kod Maipua čileanske i argentinske trupe su porazile špansku vojsku, čime je zapečaćena nezavisnost Čilea.

1827. – Rođen je engleski hirurg Joseph Lister, osnivač antiseptičke medicine, koji je 1867. prvi uveo antisepsu u hirurgiju. Kasnije su primijenjene usavršenije metode, ali je u hirurgiji i sada osnovni njegov princip da bakterije ne smiju da dospiju do mjesta podvrgnutog operaciji.

1881. – Velika Britanija u Pretoriji zaključila je mirovni ugovor s Burima i priznala nezavisnost južnofričke republike Transval.

1896. – Na olimpijskom stadionu u Atini otvorene su prve Olimpijske igre moderne epohe. Olimpijada je trajala 10 dana, učestvovala su 484 takmičara, samo muškarci. Žene se na olimpijadama takmiče od 1900. Od 1924. uvedene su i zimske olimpijske igre. Organizator igara i prvi predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta bio je Francuz Pierre de Coubertin.

1902. – Na stadionu “Ibrox Park” u Glasgowu poginulo 20 i povrijeđeno najmanje 200 ljudi kad se srušila tribina tokom fudbalske utakmice između Škotske i Engleske.

1908. – Rođen je austrijski dirigent Herbert von Karajan, jedan od najvećih dirigenata 20. vijeka, koji je decenijama dominirao svjetskom muzičkom scenom, izvodeći žestokom emotivnošću, izrazitom fantazijom i preciznošću veliki operski i koncertni repertoar. Vrhunski nivo je postigao dirigujući Berlinskom filharmonijom i orkestrom Bečke državne opere.

1939. – Njemačkoj djeci između deset i 13 godina naređeno je da se učlane u nacističku omladinsku organizaciju “Hitler-jugend”.

1941. – Potpisan je jugoslovensko-sovjetski pakt o prijateljstvu.

1942. – U Moskvi su predstavnici SSSR, Poljske, Čehoslovačke, Jugoslavije i Bugarske u Drugom svjetskom ratu održali sveslovenski kongres, s kojeg je svim Slovenima upućen poziv da se bore protiv fašističkog okupatora.

1945. – Josip Broz Tito potpisuje sporazum kojim dozvoljava “privremeni ulazak sovjetskih trupa na teritorij Jugoslavije”.

1951. – Američki inženjer Julius Rosenberg i njegova supruga Ethel u New Yorku su osuđeni na smrt zbog atomske špijunaže u korist SSSR-a.

1954. – Elvis Presley snimio je prvu ploču – That”s All Right. Rolling Stone ju je mnogo godina kasnije uvrstio na 112. mjesto popisa 500 najboljih pjesama svih vremena.

1955. – Britanski premijer Winston Churchill podnio je ostavku, okončavši dugu političku karijeru koja je, uz uspone i padove, trajala od početka 20. vijeka. Na položaju premijera i šefa Konzervativne stranke naslijedio ga je šef diplomatije Anthony Eden.

1958. – Umrla je književnica Isidora Sekulić, izuzetna stilistkinja širokog obrazovanja i visoke kulture, tanan posmatrač ljudskih života i sudbina, spisateljica visoke duhovnosti i prefinjenog duha, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Završila je Viši pedagogijum u Budimpešti i doktorirala u Njemačkoj. Bila je nastavnica i upravnica djevojačke škole u Pančevu, zatim profesor gimnazije u Beogradu. Sarađivala je u svim boljim srpskim i hrvatskim književnim časopisima. Bila je znalac mnogih jezika i izvrstan prevodilac, naročito je mnogo prevodila s engleskog. Djela: putopis “Pisma iz Norveške”, roman “Đakon Bogorodičine crkve”, pripovijetke “Hronika palanačkog groblja”, “Saputnici”, “Gospa Nola”, eseji “Analitički trenuci i teme”, “Zapisi o mome narodu”, “Mir i nemir”, “Njegošu – knjiga duboke odanosti”, “Govor i jezik – kulturna smotra naroda”.

1969. – Građani SAD-a izašli na masovne proteste protiv Vijetnamskog rata u New Yorku, San Franciscu, Los Angelesu, Washingtonu i mnogim drugim gradovima diljem zemlje.

1975. – Umro je kineski generalisimus Chiang Kai-shek, koji je uz pomoć Zapada, posebno SAD, 47 godina diktatorski vladao najprije Kinom, potom Tajvanom, gdje je s pristalicama pobjegao kad su ga porazili komunisti. Poslije smrti vođe Kuomintanga i predsjednika Kine Sun Yat-sena 1925. izvršio je vojni udar u Kantonu u martu 1926. i započeo borbu protiv lijevog krila Kuomintanga i Komunističke partije Kine. Uprkos ogromnoj materijalnoj pomoći SAD, njegov režim je krahirao kad je pokušao da uguši revoluciju koju je predvodio lider komunista Mao Zedong. U februaru 1950. s ostatkom trupa je prešao na ostrvo Formoza, sada Tajvan, na kojem je uspostavio tzv. Republiku Kinu kojom je vladao do smrti.

1979. – Košarkaši sarajevske Bosne postali su prvaci Starog kontinenta jer su u finalu za evropsku titulu u Grenoblu savladali italijanski Emerson iz Varesea rezultatom 96:93 (45:43).

1982. – Prvi britanski ratni brodovi isplovili su ka Foklandskim ostrvima u Atlantskom okeanu koja su okupirale argentinske trupe.

1989. – Poljska vlada legalizovala je opozicioni radnički sindikat “Solidarnost”.

1989. – Vijetnam je saopštio da će do 30. septembra 1989. povući sve trupe iz Kambodže.

1992. – Demonstracije za mir održane u Mostaru i Sarajevu.

1992. – U Sarajevu na mostu Vrbanja snajperskim hicem ubijene su Suada Dilberović (1968.-1992.) studentica medicine i Olga Sučić ( 1958.- 1992.). Na današnji dan održane su velike građanske demonstracije za mir, pripadnici SDS-a pucali su sa krova hotela Holliday Inn na demonstrante, te ubili Suadu i Olgu, koje se smatraju jednim od prvih žrtava rata u BiH. Most na kojem su ubijene nosi njihovo ime.

1992. – Srpski MUP napada školu MUP-a na Vracama u Sarajevu u kojem se nalazilo 850 polaznika ove škole, od kojih je njih polovina bilo maloljetno.

1994. – Pjesnik, slikar, vokal, tekstopisac i gitarist američke rock grupe Nirvana, Kurt Cobain, izvršio je samoubistvo.

1995. – Izrael je lansirao prvi satelit “Ofek 3”.

1997. – Umro je američki pisac Allen Ginsberg, koji je kao jedan od duhovnih predvodnika “bitničke” generacije izrazio kritičan, sarkastičan i buntovan stav prema otuđenoj tehničkoj američkoj civilizaciji. Njegova snažna retorična poezija, zasnovana na duboko humanoj ideji, pisana slobodnim stihom punim uznemirenih ritmova. Više puta je hapšen tokom antiratnih demonstracija. Njegova zbirka poezije “Urlik i druge pjesme”, objavljena 1956, smatra se najzačajnijim poetskim djelom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. vijeka. Ostala djela: “Kadiš”, “Prazno ogledalo”, “Indijski dnevnici”, “Sendviči stvarnosti”, “Planetarne vijesti”, “Pad Amerike”.

1999. – Tripoli je predao dvojicu Libijica osumnjičenih da su u decembru 1988. izazvali eksploziju američkog putničkog aviona “Boing 747” iznad Lokerbija u Škotskoj kada je poginulo 270 ljudi. Odluci Libije prethodile su garancije saudijskog kralja Fahda i južnoafričkog predsjednika Nelsona Mandele o poštenom suđenju i osumnjičeni su odvedeni u Holandiju radi suđenja.

2003. – Pripadnici MUP-a Srbije uhapsili su Borislava Mikelića, nekadašnjeg premijera bivše Republike Srpske Krajine i bliskog saradnika Slobodna Miloševića, zbog sumnji da je direktno umiješan u mnoge akcije vođa “Zemunskog klana”.

2003. – Američke snage ušle u Bagdad.

2004. – U Hag otputovala šestorica bivših vojnih i političkih funkcionera Herceg-Bosne, optužena za ratne zločine: Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić.

(AbrašMEDIA)