Formalni uvjeti za primjenu Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH uglavnom su zadovoljeni, ali se postavlja pitanje zašto je broj prijavljenih slučajeva korupcije neznatan.
Zaključak je to monitoringa primjene Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH, koji je realiziran u okviru projekta Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva u BiH – ACCOUNT.
Kako je istaknuto na današnjoj pres konferenciji Centra za razvoj civilnog društva u BiH (CRCD) iz Doboja, kao članice mreže ACCOUNT-a, moguće odgovore na ta pitanja ponudili su sami ispitanici tokom monitoringa.
Saradnica u projektu monitoringa primjene zakona Emina Bećirović Nasić istaknula je da su najčešći odgovori ispitanika bili da nema smisla prijaviti korupciju, da bi bili izloženi dugotrajnoj proceduri, da su skeptični po pitanju ishoda kao i da se (bez obzira na zaštitu predviđenu zakonom) plaše sankcija od onih koji vrše korupciju u institucijama.
Monitoring dostupnosti mehanizama za prijavljivanje korupcije u institucijama BiH obuhvatio je 69 institucija. Rezultati pokazuju da 27 posto bh. institucija nije ispunilo zakonske obaveze i objavilo interni akt – pravilnik/uputstvo o prijavljivanju korupcije na svojoj web stranici iako je rok za objavu i donošenje bio 90 dana od stupanja na snagu Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, koji je usvojen 2013. godine. Predviđene su i novčane kazne ali, kako je rečeno, nisu izrečene.
Monitoring primjene Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH realizirao je ACCOUNT Monitoring tim čiji je lider Centar za razvoj civilnog društva u BiH (CRCD) iz Doboja, a članice su Centar za razvoj omladinskog aktivizma iz Sarajeva, Udruženje građana Justicia iz Srebrenika, Udruženje Rez iz Tešnja, Tolerancijom protiv različitosti iz Doboja i Stop mobbing iz Trebinja.
(FENA)