Home » Društvo » Obim morskog leda smanjen za 40 posto od 1979. godine

Obim morskog leda smanjen za 40 posto od 1979. godine

Problem klimatskih promjena na Arktiku očituje se već desetljećima. Obim morskog leda o kojem mnoge vrste njegova ekosustava ovise smanjio se za više od 40 posto od 1979 godine. Topljenje leda uzrokuje povlačenje tla, iscrpljivanje staništa i štete na infrastrukturi pri čemu se mogući gubitci procjenjuju na stotine milijardi eura.

Površina arktičkog leda smanjila se u februaru 2017. godine za 40.000 kvadratnih kilometara u odnosu na februar 2016. godine. Trenutna površina 14,28 miliona kilometara kvadratnih, što je najniža površina za februar u zadnjih 38 godina satelitskog mjerenja, kako izvještava Američki centar za podatke o snijegu i ledu.

Temperature na Arktiku dosežu rekordne visine u zimskim mjesecima, temperature su čak 33 stepena više od prosjeka na području ruskog Arktika, a u ostalim područjima i do 20 stepena.

Zagrijavanje arktičke kape smanjilo je temperaturnu razliku Arktika i nižih zemljopisnih širina, a to je upravo utjecalo i na razarajuće poplave u Pakistanu 2010. godine, od čega je smrtno stradalo 2.000 ljudi, a pogođeni su milioni kao i na toplinski val u Rusiji iste godine, koji je odnio 50.000 života i izbrisao oko 15 milijardi dolara vrijedne usjeve, navodi Guardian.

Smanjenje ledenih površina kao posljedica globalnog zatopljenja nesumnjivo utječe i na životinjski svijet tog područja. Vrste poput polarnih medvjeda, tuljana i morskih ptica neposredno su ugrožene i teško će se prilagođavati ljetnim temperaturama.

Te vrste ovise o ledu, na njemu žive, razmnožavaju se i čiste na njemu, a ledene platforme služe im i za otisnuće u morske vode u lovu na plijen, prenosi portal croenergo.eu.

Organizacija Greenpeace u jednom od svojih projekata pod nazivom “Spasimo Arktik” svjetske lidere nastoji osvijestiti i potaknuti na stvaranje zaštićenih životinjskih utočišta na nenaseljenim dijelovima oko Sjevernog pola, zabranu bušenja nafte i štetnog ribolova u arktičkim vodama.

Budući da je Evropska unija već dugo aktivno prisutna na Arktiku, klimatske promjene utjecale su i na potez Evropske komisije koja je u aprilu 2016. godine zajedno s visokom predstavnicom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Federicom Mogherini, predstavila Zajedničku komunikaciju o Integriranoj politici EU-a za Arktik.

Cilj takve integrirane politike bio bi poboljšanje međunarodne suradnje u načinu odgovora na učinke klimatskih promjena, promicanje održivog razvoja te poboljšanje ekonomske, socijalne te ekološke otpornosti društava na Arktiku.

Na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u martu usvojen je tekst rezolucije o Integriranoj politici EU-a za Arktik.

(FENA)