Socijalna izolacija jednako štetna po vaše zdravlje kao i pušenje

Profesorica psihologije na Brigham Young Universityju, Julianne Holt-Lunstad kaže da je učinak usamljenosti, kojoj kumuje rast popularnosti društvenih mreža, jednak štetnosti 15 popušenih cigareta.

Svijest o štetnosti pušenja globalno je sve raširenija, no moderno vrijeme karakterizira niz faktora koji pušenje postupno pomiču s vrha popisa smrtonosnih navika, upozoravaju američki znanstvenici.

Usamljenost – Novija istraživanja pokazuju da je socijalna izolacija jednako štetna po vaše zdravlje kao i ostale stvari na vrhu ‘smrtonosnog’ popisa, prenosi Independent.

Društvene mreže i sve rjeđe druženje ‘uživo’ s prijateljima i kolegama doveli su do toga da usamljenost poprima razmjere epidemije.

Profesorica psihologije na Brigham Young Universityju, Julianne Holt-Lunstad kaže da je učinak usamljenosti na smanjenje životnog vijeka kao da pojedinac dnevno popuši 15 cigareta.

Sjedilački način života tijekom cijeloga dana povećava rizik od obolijevanja od više vrsta raka, pokazala je studija iz 2014.

Svaka dodatna dva sata sjedenja povećavaju rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva, karcinoma endometrija, raka pluća, bez obzira na to vježba li pojedinac tijekom dana.

Čak i uz redovito vježbanje, sjedenje dulje od osam sati na dan povećava rizik od različitih zdravstvenih problema.

Manjak sna – Američki su znanstvenici ustanovili da 50 do 70 milijuna stanovnika SAD-a pati od poremećaja spavanja. Nedovoljna količina sna, upzorio je 2015. prof. Valerij Gafarov iz WHO-a, povećava rizik od moždanog i srčanog udara u jednakoj mjeri kao svakodnevno pušenje.

Solarij – Iako se korišenje solarija čini kao varijanta sunčanja koju imamo pod kontrolom, oboje može biti jednako opasno za organizam kao pušenje.

Dermatolozi su još 2014. dokazali da pretjerano korištenje solarija izaziva više slučajeva raka kože nego što pušenje izazove slučajeva raka pluća.

Nezdrava prehrana – Slatka i prerađena hrana bogata zasićenim masnim kiselinama utječe na razvoj potencijalno smrtonosnih bolesti poput pušenja. Godine 2016. znanstvenici koji se bave istraživanjem smrtnih slučajeva kao posljedice loše prehrane, zaključili su da je stopa smrtnosti premašila one od alkohola, droge i duhana.

(Agencije)