Home » Dnevne novosti » BiH » Šume i šumska zemljišta zauzimaju 58 posto površine Federacije BiH

Šume i šumska zemljišta zauzimaju 58 posto površine Federacije BiH

Vlada Federacije BiH protekle sedmice utvrdila je Prijedlog novog zakona o šumama, te iskazala spremnost za rješavanje nagomilanih problema u sektoru šumarstva, koji se najviše ogledaju u kadrovskoj nepopunjenosti, nedovoljnom broju i lošoj opremljenosti čuvara šuma, prevelikim čuvarskim rejonima, te povećanju ilegalnih sječa šume iz socio-ekonomskih razloga.

Potvrdio je to u intervjuu za Fenu direktor Federalne uprave za šumarstvo Aziz Klisura, koji navodi da je ugroženost šuma i šumskog zemljišta na području Federacije BiH rezultat različitih aktivnosti kao što su šumski požari, biljne bolesti i štetočine, neplanska i nezakonita sječa šuma, eksploatacija mineralnih resursa, hidro-akumulacije, kao i kontaminacija minama.

– Šumarski stručnjaci koji se bave zaštitom šuma, uposleni u kantonalnim Šumsko-gospodarskim društvima, odnosno šumarijama, koji gospodare državnim šumama kontinuirano se bore sa potkornjacima, imelom, šumskim požarima, klizištima, ledolomima, snjegolomima, vjetroizvalama a povremeno i sa gubarom, borovim četinjakom, žutotrbom (zlatokraj), smeđom borovom osom i drugim štetnicima – ističe Klisura.

U Federaciji je nastavljena planirana zaštita šuma od potkornjaka redovnim postavljanjem i kontrolom lovnih klopki sa feromonima tako da je u zavisnosti od kantona do kantona bilo neželjenih posljedica.

– Najveće štete izazvane kalamitetom potkornjaka u zadnjih pet godina registrovane su na području Tuzlanskog kantona – ukazuje Klisura.

Uprkos činjenici da područje BiH u evropskim okvirima nije u kategoriji visoko rizičnih, sagovornik naglašava da su šumski požari česta pojava u BiH, te je u prošloj godini ukupna procijenjena šteta od šumskih požara u Federaciji BiH iznosila 2.965.861 KM.

Ove štete, kaže, ovise o starosti i površini šume, vrstama drveća, odnosno vegetacije te o vrsti požara i njegovoj jačini. Ugroženost pojedinih područja od šumskih požara je različita.

– Posljedice djelovanja požara su vidljive duži niz godina, a ogledaju se u degradaciji šumskog ekosistema, umanjenju biološkog diverziteta, oštećenja zaštićenih područja, pojava klizišta, degradacije zemljišta, promjena mikroklimatskih uslova i vodnog režima – dodaje Klisura.

Inače, u 2016. godini registrovano je 312 šumska požara što je manje u odnosu na prethodnu godinu, opožarena površina šuma i šumskih zemljišta je 4.102,00 ha, oštećena–izgorjela drvna masa 2.835,00 m3, a izgorjelo i oštećeno šumskih sadnica 80.470 komada.

Nadalje iznoseći prošlogodišnje podatke Klisura govori da je broj podnesenih prekršajnih i krivičnih prijava iznosio 4.209, od čega je presuđeno 2.226 predmeta, odnosno 53 posto.

– Iznos štete po prijavama 2016. godine bio je 1.350.851 KM. Iznos kazni 434.600 KM, od čega je neuplaćeno 39.046 KM. Šteta po osnovu drvne mase procjenjena je na 2.438.482 KM. Realizacija plana većine šumsko-uzgojnih radova za 2016. godinu kreće se u rasponu od 70 do 95 posto – poručio je u intervjuu za Fenu direktor Federalne uprave za šumarstvo Aziz Klisura.

Šume i šumska zemljišta zauzimaju 58 posto površine Federacije BiH, od čega je 81,8 posto u državnom i 18,2 posto u privatnom vlasništvu.

(FENA)