Životinje se moraju prilagođavati klimatskim promjenama, što i čine, ali neke su pritom uspješnije od drugih. Nažalost, carski pingvini Antarktike kao najveći i najteži od svih vrsta pingvina nisu jedni od onih uspješnih primjera, a znanstvenici upozoravaju da bismo ih mogli gotovo izgubiti do kraja stoljeća.
Oceanografi iz WHOI u Massachusettsu (Woods Hole Oceanographic Institution) proučavali su održivost populacije carskih pingvina po pitanju migracija zbog pogoršanja stanja leda usred klimatskih promjena. Njihovi rezultati pokazali su da će se većina poznatih kolonija razrijediti u dramatičnom postotku do 2100. godine.
Carski pingvini uzgajaju i podižu svoje mlade na ledenom pokrovu koji pokriva morsku vodu, ali je pričvršćen uz kopno. Kako se temperature na njihovom staništu zagrijavaju i morski led topi, ti pingvini gube dom pa se moraju prilagođavati i seliti ne bi li pronašli prikladno mjesto za život.
Stephanie Jenouvrier, WHOI biologinja i glavna autorica studije je rekla: “Na temelju ove studije, zaključujemo da su izgledi loši krajem 2100. godine, s projekcijama pada populacije od 40 posto do 99 posto tijekom tri generacije”.
Carski pingvin najveći je od 18 vrsta pingvina, s prosječnom odraslom jedinkom visokom 1.2 metra i teškom oko 40 kilograma. Ovo novo istraživanje bit će dodano jednom starijem iz 2014. godine kako bi se odlučilo treba li carski pingvin potpasti pod zaštitu američkog zakona o ugroženim vrstama, iako bi se uz stajališta trenutne uprave za to mogli načekati neko vrijeme.
(Geek.hr)