Home » Dnevne novosti » BiH » Zbog nedostatka novca BiH neće uspjeti da ispuni obavezu uklanjanja mina do 2019. godine

Zbog nedostatka novca BiH neće uspjeti da ispuni obavezu uklanjanja mina do 2019. godine

Direktor Centra za uklanjanje mina (BH MAK) Saša Obradović upozorava da BiH neće uspjeti da ispuni obavezu uklanjanja mina iz poznatih minskih polja do 2019. godine, a razlog je – nedostatak finansijskih sredstava za operacije humanitarnog deminiranja.

On u intervjuu Srni ističe da sistem deminiranja u BiH nije bio efikasan u prethodnom periodu, ali je, ipak, od početka protivminskog djelovanja u BiH riješeno 75 odsto problema.

Obradović ukazuje na to da finansijska sredstva nijedne godine nisu bila obezbijeđena u planiranom obimu.

“S ciljem otklanjanja nedostataka, formirana je radna grupa sa zadatkom otklanjanja konstatovanih nedostataka i unapređenja stanja u oblasti deminiranja u BiH”, precizira on.

U prošloj godini u BiH je od mina (eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata) stradalo 12 osoba, od čega šest osoba smrtno, a među poginulima su i dva deminera.

Obradović ocjenjuje da su rezultati humanitarnog deminiranja na nivou prethodnih godina – oko 12 kilometara kvadratnih, od čega se deset odnosi na tehničko izviđanje, a dva na čišćenje mina.

On smatra da BiH, kao i veliki broj drugih zemalja, neće uspjeti da ispuni obaveze uklanjanja mina iz poznatih minskih polja do 2019. godine, te da je glavni razlog prvenstveno nedostatak finansijskih sredstava za operacije humanitarnog deminiranja.

Obradović navodi za Srnu da je 2009-2016. godine plan smanjenja sumnjive površine ispunjen u obimu od 50 odsto, a u istom obimu bila su obezbijeđena i finansijska sredstva – 330 miliona KM, od čega su donatorska sredstva 50 odsto.

Strategijom protivminskog djelovanja BiH planirano je obezbjeđivanje i dodatnih 330 miliona KM iz domaćih izvora, ali ona nisu bila obezbijeđena nijedne godine.

“Izvori finansiranja trebalo je da budu – budžet, kredit, grant”, ističe direktor BH MAK-a.

Donatori i dalje snažno podržavaju proces protivminskog djelovanja u BiH i pored činjenice da su sada aktuelni drugi regioni u svijetu, kao što su Ukrajina, Turska, Sirija.

U prilog tome, kaže Obradović, govori činjenica da je od 2015. godine ponovno uspostavljen sistem održavanja redovnih sjednica Odbora donatora.

Komentarišući činjenicu da BH MAK od 2008. godine nije mijenjao operativne procedure, Obradović navodi da “ne može dati jasan odgovor”.

Neefikasnost u radu jedan je od razloga što je Savjet ministara BiH, osim direktora ove institucije, razriješio i pomoćnike direktora i imenovao nove vršioce dužnosti.

“Novi menadžment je u saradnji sa ministrom civilnih poslova BiH Adilom Osmanovićem, Komisijom za deminiranje i UNDP-om ušao u proces izrade revizije Strategije i izrade novih operativnih procedura i standarda. I dalje radimo na svojevrsnom `duo diligensu` u ovoj oblasti i pokušavamo naći najbolje odgovore za najveće problem koje smo zatekli”, poručio je Obradović.

Od 2005. godine na lokacijama u BiH za koje je rečeno da su očišćene od mina poginulo je 25 lica, dok ih je 24 ranjeno, za šta nikad niko nije odgovarao.

Obradović pojašnjava da je pitanje odgovornosti izvan domena BH MAK-a, te da se ovim problemom bave druge relevantne institucije kao što je Tužilaštvo BiH.

“U skladu sa međunarodnim standardima, u BiH se nakon završenog deminiranja izdaje Uvjerenje u završenoj kontroli kvaliteta, koje potvrđuje da je deminirana površina bezbjedna 99,65 odsto, što implicira da postoji preostali rizik i da može doći do minske nesreće ili incidenta”, naveo je Obradović.

(SRNA)