Prije nekoliko dana odr\u017eana je sve\u010danost, delegacija iz Istanbula donirala je sarajevskom Vodovodu raznu opremu, izme\u0111u ostalog i pumpe za novi bunar na Ba\u010devu, \u0161to bi prema izjavama kantonalnih zvani\u010dnika, trebalo obezbijediti dodatnih 200 litara u sekundi za \u017eedni sarajevski vodovodni sistem.<\/p>\n

Me\u0111utim, ovakav potez, iako \u0107e kratkoro\u010dno pomo\u0107i da se pobolj\u0161a snabdijevanje Sarajeva vodom, ubrza\u0107e uni\u0161tavanje podzemnog rezervoara Sarajevskog polja – glavnog izvori\u0161ta iz kojeg se Sarajevo snabdijeva vodom.<\/p>\n

Centralni sistem vodosnabdijevanja Sarajeva se napaja iz ve\u0107eg broja razli\u010ditih izvora uklju\u010duju\u0107i bunarska postrojenja, izvori\u0161ta i rije\u010dne vodozahvate. Do sada najva\u017enija izvori\u0161ta vode su bunarska postrojenja koja obezbje\u0111uju preko 75% koli\u010dina od cca 72 miliona m3 vode godi\u0161nje.<\/p>\n

Na kraju rata Sarajevo je naslijedilo vodovodni sistem koji je pretrpio zna\u010dajna fizi\u010dka o\u0161te\u0107enja i sa procijenjenim gubicima u mre\u017ei od cca 70%. Zato je pokrenuto nekoliko projekata u cilju reduciranja nivoa gubitaka, odnosno realizacije nekih interventnih i prelaznih rje\u0161enja, a preduzete aktivnosti su rezultirale smanjenjem gubitaka na oko 56% (juni 2000. godine). U periodu 1999. \u2013 2000. godine ura\u0111ena je kompleksna studija pod nazivom \u201cDugoro\u010dno rje\u0161avanje vodosnabdijevanja,odvodnje i tretmana otpadnih voda u Kantonu Sarajevo\u201d, koja je realizovana u dvije faze: Master plan i Studija izvodljivosti.<\/p>\n

Jedna od primarnih analiza provedenih u Master planu odnosi se na utvr\u0111ivanje odr\u017eive izda\u0161nosti postoje\u0107ih izvori\u0161ta vodosnabdijevanja. Tako se pokazalo da postoje\u0107i rije\u010dni zahvati i vrela koja su uklju\u010dena u sistem vodosnabdijevanja, predstavljaju resurs koji ima odr\u017eivu izda\u0161nost u pogledu koli\u010dina, pouzdanosti i kvaliteta. Me\u0111utim, skoro pola koli\u010dine voda koje se dobivaju iz bunarskih postrojenja obezbje\u0111uju se vje\u0161ta\u010dkim prihranjivanjem, a pokazalo se u praksi da u tom procesu dolazi do intenzivnog kolmiranja akvifera (zatrpavanja podzemnih rezervoara vode) i postepenog smanjenja izda\u0161nosti.<\/p>\n

Zato je ocijenjeno da prihranjivanje akvifera nije odr\u017eivo dugoro\u010dno rje\u0161enje, pa je odr\u017eiva izda\u0161nost bunarskih postrojenja ograni\u010dena na 22 miliona m3 godi\u0161nje (700 l\/s). Kada se tome doda odr\u017eiva izda\u0161nost vrela i rije\u010dnih zahvata Vogo\u0161\u0107e i Mo\u0161\u0107anice (6.3 miliona m3\/god), onda ukupna odr\u017eiva izda\u0161nost izvora iz kojih se napaja Centralni sistem vodosnabdijevanja iznosi 41.2 miliona m3\/god, ili samo oko 41% od ukupnih trenutnih potreba.<\/p>\n

S obzirom da kapacitet bunarskih postrojenja u cijelosti ne \u201cpokriva\u201d deficit voda u planskom periodu (do 2020. godine), u okviru Master plana su razmatrane i tri potencijalne lokacije akumulacija: Crna Rijeka, Bijela Rijeka i Miso\u010da.<\/p>\n

Dugoro\u010dni plan je trebao biti implementiran po slijede\u0107em programu:
\n– vodozahvat na rijeci Bosni (planirana realizacija zahvata od 1000 l\/s do 2004. godine),
\n– akumulacija Crna Rijeka (planirana realizacija do kraja 2006. godine)
\n– reduciranje gubitaka u sistemu (prihvatljiv nivo od 40% u 2020. godini).
\nIzgradnja akumulacije na Bijeloj rijeci je ostavljena za postplanski period.
\nOd svega navedenog realiziran je samo vodozahvat na rijeci Bosni.<\/p>\n

2015. godine, gubici u mre\u017ei iznose preko 75% (\u0161to je na nivou gradova u zemljama tzv. Tre\u0107eg svijeta, zadnjih godina se gubici godi\u0161nje uve\u0107avaju za po jedan procenat) uz stalne no\u0107ne redukcije u nekim dijelovima grada, koje nose dodatne rizike po zdravlje stanovni\u0161tva, zbog mogu\u0107nosti kontaminacije preko me\u0111uveza.<\/p>\n

U toku su klimatske promjene koje mogu izazvati nepredvidljive promjene vodnog re\u017eima u Bosni i Hercegovini, dramati\u010dne poplave, ali i dugotrajne su\u0161e. U ovako problemati\u010dnim okolnostima me\u0111utim ne postoje bilo kakvi planovi za umanjenje rizika izazvanog promjenom klime.<\/p>\n

Nedavnim izmjenama Prostornog plana Kantona, podru\u010dja vodoza\u0161titnih zona Bijele rijeke, i Sarajevskog polja, \u0161irom se otvaraju za gradnju, \u0161to \u0107e dovesti do daljeg uru\u0161avanja kvaliteta vode u izvori\u0161tima sa katastrofalnim posljedicama.<\/p>\n

(Abra\u0161MEDIA)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije nekoliko dana odr\u017eana je sve\u010danost, delegacija iz Istanbula donirala je sarajevskom Vodovodu raznu opremu, izme\u0111u ostalog i pumpe za novi bunar na Ba\u010devu, \u0161to bi prema izjavama kantonalnih zvani\u010dnika, trebalo obezbijediti dodatnih 200 litara u sekundi za \u017eedni sarajevski vodovodni sistem. Me\u0111utim, ovakav potez,… <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":10935,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[43,4,3,8,12,1],"tags":[],"yoast_head":"\n