Belfast, Denver i Melbourne neke su od metropola koje se trenutno bore s ‘masnim santama’, neprobojnim \u010depovima nastalim u kanalizaciji zbog higijenskih ulo\u017eaka, pelena, vla\u017enih maramica i skru\u0107enog ulja koje nemarni gra\u0111ani odbacuju ili prolijevaju u nu\u017enike i kuhinjske slivnike. Ali nigdje nije tako kriti\u010dno kao u britanskoj metropoli, u \u010dijoj je kanalizaciji ovih dana otkriveno najve\u0107e do sada vi\u0111eno smrdljivo \u010dudovi\u0161te u svijetu, te\u0161ko 130 metri\u010dkih tona i du\u017ee od Tower Bridgea.<\/p>\n

Pi\u0161e: Davorka Grenec, <\/strong>tPortal<\/strong><\/a><\/p>\n

Za po\u010detak netko u kuhinjski slivnik prolije masno\u0107u od pe\u010denke. Ulicu dalje netko u nu\u017enik odbaci vla\u017enu maramicu za osvje\u017eenje. Kada se to dvoje sastane i sljubi u kanalizaciji, nastaje zametak ‘masne sante’, krutog otpada koji Britanci zovu fatberg. Koliko mo\u017ee napredovati taj mali, nevini zametak?<\/p>\n

‘To je pravo \u010dudovi\u0161te! Nadam se da ne\u0107e probiti zidove. Trebat \u0107e nam nekoliko tjedana, desetak radnika, bu\u0161ilice i ostala ma\u0161inerija da ga uklonimo’, izjavio je Matt Rimmer, \u010delnik Thames Watera, londonske kompanije za opskrbu vodom i zbrinjavanje otpadnih voda, ugledav\u0161i golemu amorfnu masu, \u010dvrstu kao beton, koja je poput nabujalog tumora zaprije\u010dila prolaz otpadnim vodama u kanalizaciji u Whitechapelu, isto\u010dnom dijelu grada.<\/p>\n

U Thames Wateru ka\u017eu da svakog dana imaju vi\u0161e od 70 intervencija od\u0161topavanja kanalizacijskih cijevi \u2013 u prosjeku tri akcije u satu \u2013 ali to nije sprije\u010dilo nastanak smrdljivog \u010dudovi\u0161ta epskih razmjera dugog 250 metara, \u0161est metara du\u017eeg od Tower Bridgea i te\u0161kog 130 metri\u010dkih tona, kao 11 autobusa na kat. Rije\u010d je o zbijenoj masi ukru\u0107enih masno\u0107a, pelena za jednokratnu uporabu, higijenskih ulo\u017eaka, kondoma, tampona, osvje\u017eavaju\u0107ih maramica, blazinica za brisanje \u0161minke i \u010di\u0161\u0107enje lica, ulja, papirnatih ru\u010dnika, flastera, \u010dak \u010darapa, svega \u0161to ‘uredni’ gra\u0111ani uz fekalije, toaletni papir i vodu od opranog posu\u0111a slijevaju i guraju u zahodske \u0161koljke i kuhinjske slivnike.<\/p>\n

‘Jumbo tvorevina smrdi kao kombinacija izbljuvka i prde\u017ea’, izvijestio je BBC o trenuta\u010dno goru\u0107em problemu urbanog svijeta.<\/p>\n

Jer London, Belfast, Denver i Melbourne samo su neke od metropola koje se trenutno bore s ‘masnim santama’. ‘U svijetu se tro\u0161e milijarde u rje\u0161avanju tog problema, ne samo u Americi, Engleskoj i Kanadi, nego i u \u0160panjolskoj, Australiji, Izraelu, Francuskoj…’, ka\u017ee Rob Villee, izvr\u0161ni direktor Regionalne uprave za kanalizaciju grada Plainfielda u New Jerseyju.<\/p>\n

Problem nije samo u njihovoj veli\u010dini, nego i u financijskim tro\u0161kovima. New York je za njihovo uklanjanje u zadnjih pet godina potro\u0161io 18 milijuna dolara, a \u010dak i manji ameri\u010dki gradovi, kao \u0161to je Ft. Wayne u Indiani, na to godi\u0161nje potro\u0161e pola milijuna. U bitki protiv \u010depova Mexico City godinama zapo\u0161ljava ronioca koji u specijalnoj opremi roni kroz prljavu vodu i fekalije u potrazi za kriznim to\u010dkama. Dok u zagreba\u010dkoj kanalizaciji, ra\u0111enoj po uzoru na be\u010dku, prije tridesetak godina nisu postavljene metalne re\u0161etke na ulaze, radnici su nalazili le\u0161eve \u017eivotinja, \u010dak limene ba\u010dve od 200 litara.<\/p>\n

Ipak, do sada jo\u0161 se nitko nije suo\u010dio s takvim dokazom nemara gra\u0111ana kao londonski radnici Thames Watera ovoga rujna. Prije tri godine u Kensingtonu je otkrivena do tada najve\u0107a gruda u podzemnoj povijesti grada i radnicima je trebalo tri tjedna da je uklone, ali najnovija u Whitechapelu je 11 puta ve\u0107a. Operacija uklanjanja po\u010dela je prije desetak dana, \u0161to zna\u010di da se monstrum malo po malo razbija i odvozi u centar za recikliranje u Stratfordu, u kojem se ulje za kuhanje i masno\u0107e recikliraju u biogorivo.<\/p>\n

Nije slu\u010dajno to da Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD imaju najvi\u0161e muke s prohodno\u0161\u0107u svojih kanalizacijskih sustava jer su naprosto me\u0111u najstarijima u suvremenom svijetu. U Hobokenu (New Jersey) veliki dijelovi sustava potje\u010du iz vremena Gra\u0111anskog rata, a londonski je izgra\u0111en u 19. stolje\u0107u – do tada sve je odlazilo u Temzu. Majstorsko zdanje iz viktorijanskog doba moglo je odli\u010dno slu\u017eiti gradu od dva milijuna, ne i dana\u0161njem s devet milijuna stanovnika.<\/p>\n

Nekada se nije znalo za higijenske ulo\u0161ke, kondome i blazinice, ali uz sva dana\u0161nja sredstva za osobnu higijenu, zadnjih su godina problemu najvi\u0161e pridonijele higijenske maramice, tvrde stru\u010dnjaci.<\/p>\n

Revolucionarna ideja da dje\u010dje maramice nisu samo za djecu dovela je do goleme prodaje razgradivih vla\u017enih maramica koje se koriste svugdje, u odr\u017eavanju intimne higijene, skidanju \u0161minke, u restoranima da se poslije obroka osvje\u017ee ruke, na putu, u bolnicama, s i bez nje\u017enog mirisa ljubi\u010dica ili otmjene lavande. Nju\u0161e\u0107i dodatnu masnu zaradu, proizvo\u0111a\u010di toaletnog papira bacili su se na masovno \u0161tancanje tog higijenskog dodatka, pa je u 2015. godini prodaja maramica samo u SAD-u dosegla 2,5 milijardi dolara, narastav\u0161i za tri posto u odnosu na godinu ranije. Te je godine u SAD-u i Kanadi otvoreno osam novih firmi za njihovu proizvodnju, 2016. je planirano sljede\u0107ih devet, a do kraja ove godine jo\u0161 \u0161est, \u010dulo se na zadnjoj me\u0111unarodnoj konferenciji Svijet maramica, odr\u017eanoj pro\u0161log ljeta u Chicagu.<\/p>\n

Iako proizvo\u0111a\u010di svoj hit-proizvod reklamiraju kao raspadljiv u vodi, sanitarni stru\u010dnjaci tvrde da se maramice ne mogu potpuno rasto\u010diti kao \u0161to to mo\u017ee toaletni papir, pa se komadi\u0107i lijepe za stijenke odvodnih cijevi ili, ako uspiju pro\u0107i, u glavnom odvodnom kanalizacijskom kanalu povezuju s ukru\u0107enim masno\u0107ama \u2013 ostalo znate.<\/p>\n

Izme\u0111u proizvo\u0111a\u010da i gradskih slu\u017ebi stoga traje sve ozbiljniji rat. Grad Wyoming u Minnesoti nedavno je podnio tu\u017ebu protiv \u0161est proizvo\u0111a\u010da maramica zbog o\u0161te\u0107enja komunalne infrastrukture. To su u\u010dinili i drugi ameri\u010dki gradovi i okruzi u Kaliforniji, Teksasu, Sjevernoj Karolini i Koloradu. Najnoviji primjer je tu\u017eba gradskih slu\u017ebi Washingtona protiv multinacionalke Kimberly-Clark (43.000 zaposlenih), tra\u017ee\u0107i zabranu kori\u0161tenja rije\u010di ‘raspadljiv’ na omotnici proizvoda jer ona sugerira potro\u0161a\u010dima da ih mogu bacati u nu\u017enik.<\/p>\n

I dok stru\u010dnjaci nastoje razviti tehnologiju spre\u010davanja nastanka \u010depova i sustav upozorenja koji \u0107e reagirati na sam po\u010detak nastajanja ‘masne sante’, londonska tvrtka Thames Water ve\u0107 godinama apelira na odgovornije pona\u0161anje gra\u0111ana. U duhovitom spotu grupa veselih radnika u za\u0161titnim odijelima repa u stilu Psyevog popularnog hita ‘Gangnam Style’, podsje\u0107aju\u0107i Londonce da klozeti i slivnici nisu ko\u0161are za otpatke.<\/p>\n

Komadi\u0107 ‘masne sante’ iz Whitechapela ostat \u0107e za povijest jer odlazi u Muzej grada Londona kao dio stalnog postava. ‘Time \u017eelimo pokazati na\u010din na koji \u017eivimo u suvremenom svijetu’, izjavljuje za Guardian Alex Werner, glavni kustos tog muzeja, i najavljuje istra\u017eivanje na\u010dina na koji \u0107e ‘vanzemaljac’ biti sigurno pohranjen i izlo\u017een u stalnom postavu.<\/p>\n

A da Englezi ostaju nepopravljivi Englezi, pokazao je izvjesni Dan McIntyre, tra\u017ee\u0107i od Thames Watera dozvolu da ‘vanzemaljca’ osobno vidi i slika. Snimku \u017eeli pokloniti djevojci za godi\u0161njicu veze uz tekst: ‘Ostanimo uvijek nerazdvojni kao vla\u017ena maramica i ukru\u0107eno ulje za pr\u017eenje.’<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Belfast, Denver i Melbourne neke su od metropola koje se trenutno bore s ‘masnim santama’, neprobojnim \u010depovima nastalim u kanalizaciji zbog higijenskih ulo\u017eaka, pelena, vla\u017enih maramica i skru\u0107enog ulja koje nemarni gra\u0111ani odbacuju ili prolijevaju u nu\u017enike i kuhinjske slivnike. Ali nigdje nije tako kriti\u010dno… <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12731,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"yoast_head":"\n