Sredozemlje je ve\u0107 dugo jedno od najzaga\u0111enijih mora na svijetu, no problem bi mogao postati i ve\u0107i jer bi se omjer ribe i plastike u njemu mogao izjedna\u010diti, upozorili su europski stru\u010dnjaci.<\/p>\n

“U ovom trenutku na svaka tri kilograma ulovljene ribe, dolazi kilogram plasti\u010dnog otpada”, rekao je za dpa \u0161panjolski diplomat Miguel Garcia-Herraiz.<\/p>\n

“Procjenjuje se da bi do 2030. omjer mogao biti sljede\u0107i: na kilogram ribe, kilogram plasti\u010dnog otpada.”<\/p>\n

Garcia-Herraiz je zamjenik glavnoga tajnika Udruge za za\u0161titu Sredozemlja, regionalnog foruma koji podupire EU, a \u010diji su se \u010dlanovi sastali pro\u0161li tjedan u Napulju. Garcia-Herraiz zadu\u017een je za odjel vode i vodnih resursa i za okoli\u0161.<\/p>\n

I dok u svijetu raste zabrinutost zbog globalnog zaga\u0111enja plasti\u010dnim otpadom “jo\u0161 uvijek imamo relativno malo podataka o zaga\u0111enosti Sredozemlja, o posljedicama zaga\u0111enja po zdravlje morske flore i faune, \u010dak i po ljude”, dodao je.<\/p>\n

Diplomat isti\u010de da ve\u0107inu zaga\u0111enja uzrokuje “jednokratno” kori\u0161tenje plasti\u010dnih predmeta, poput plasti\u010dnih vre\u0107ica i boca koje se vrlo sporo razgra\u0111uju te se pretvaraju u mikroplastiku, sitne plasti\u010dne \u010destice manje od pola centimetra.<\/p>\n

Na njezinoj povr\u0161ini se nakupljaju razne toksi\u010dne tvari pa je ribe \u010desto zamijene za hranu, zbog \u010dega ulazi u prehrambeni lanac koji uklju\u010duje i ljude.<\/p>\n

Mikroplastika nastaje zbog usitnjavanja ve\u0107ih komada plastike u moru pod utjecajem sunca, valova i vjetra.<\/p>\n

Ona se ne razgra\u0111uje i ne mijenja kemijsku strukturu ve\u0107 se pojavljuje u manjim komadima.<\/p>\n

Garcia-Herraiz podsje\u0107a da izravni izvor mikroplastike mo\u017eemo na\u0107i u kozmeti\u010dkim proizvodima za “peeling” ko\u017ee koji sadr\u017ee sitne polietilenske \u010destice. Nakon kori\u0161tenja te \u010destice kroz kanalizaciju i ispusne vode odlaze u rijeke i mora.<\/p>\n

Jo\u0161 jedan izvor mikroplastike u moru su plasti\u010dni peleti. Plastika se proizvodi u obliku sitnih peleta koji se od proizvo\u0111a\u010da transportiraju do prera\u0111iva\u010da i ondje prera\u0111uju u gotove predmete. \u010cesto tijekom transporta peleti zavr\u0161e u moru i postanu sme\u0107e, a da nisu poslu\u017eili za izradu bilo \u010dega korisnog.<\/p>\n

Mikroplastika skriva i sasvim novu razinu problema – zaga\u0111ivala koja se nalaze na povr\u0161ini mikroplastike.<\/p>\n

Organske one\u010di\u0161\u0107uju\u0107e tvari (eng. POPs, persistant organic pollutants) su slabo ili sporo razgradive kemikalije, poput primjerice pesticida DDT-ja.<\/p>\n

Osim \u0161to se sporo razgra\u0111uju slabo su topive u vodi, zbog \u010dega se \u010dvrsto zalijepe na plastiku, poput primjerice masno\u0107e koju je te\u0161ko oprati s plasti\u010dnog posu\u0111a.<\/p>\n

Nakon \u0161to ribe ili druge morske \u017eivotinje progutaju mikroplastiku, kemikalije ulaze u njihov organizam te u prehrambeni lanac koji uklju\u010duje i ljude.<\/p>\n

Po\u010detkom godine Greenpeace je objavio izvje\u0161\u0107e kojim se procjenjuje da je 96 posto plutaju\u0107eg otpada u Sredozemlju plastika te da je prisutna i na dubini od 3000 metara.<\/p>\n

(Agencije)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sredozemlje je ve\u0107 dugo jedno od najzaga\u0111enijih mora na svijetu, no problem bi mogao postati i ve\u0107i jer bi se omjer ribe i plastike u njemu mogao izjedna\u010diti, upozorili su europski stru\u010dnjaci. “U ovom trenutku na svaka tri kilograma ulovljene ribe, dolazi kilogram plasti\u010dnog otpada”,… <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3879,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[8,12],"tags":[],"yoast_head":"\n