Danas je utorak, 9. januar\/sije\u010danj, deveti dan 2018. godine.<\/p>\n

DOGODILO SE NA DANA\u0160NJI DAN<\/p>\n

1792. \u2013 Mirom u Ja\u0161iju, kojim je okon\u010dan Rusko-turski rat, zapo\u010det u augustu 1787, Rusija pro\u0161irila svoju
\ngranicu do Dnjestra.<\/p>\n

1856. \u2013 Ro\u0111en je kompozitor i muzi\u010dki pedagog Stevan Stojanovi\u0107 Mokranjac, horovo\u0111a Beogradskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva, u stilizaciji folklornih motiva uzor generacijama kompozitora. Muziku je studirao na Velikoj \u0161koli u Beogradu i na konzervatorijumima u Minhenu, Rimu i Lajpcigu, a po povratku u otad\u017ebinu osnovao je Srpsku muzi\u010dku \u0161kolu i Beogradski guda\u010dki kvartet. Njegove kompozicije odlikuje izvanredan, umnogome neprevazi\u0111en, smisao za umjetni\u010dku obradu narodnih pjesama, pri \u010demu su rukoveti vrhunski domet na\u0161e muzike, a crkvena pojanja nesumnjivo me\u0111u najistaknutijim djelima cjelokupnog pravoslavnog bogoslu\u017eenja. Napisao je i vi\u0161e muzikolo\u0161kih studija. Djela: 15 \u201cRukoveti\u201d, \u201cPrimorski napjevi\u201d, \u201cKozar\u201d, solo pjesma \u201cLem-Edim\u201d, scenska muzika za \u201cIvkovu slavu\u201d, crkvena muzika \u201cOpelo\u201d, \u201cAkatist Bogorodici\u201d, \u201cLiturgija\u201d.<\/p>\n

1878. \u2013 U srpsko-turskom ratu srpska vojska u\u0161la u Ni\u0161, a Turci su sutradan predali tvr\u0111avu i varo\u0161, \u010dime je okon\u010dana njihova uprava.<\/p>\n

1878. \u2013 Umro je italijanski kralj Vitorio Emanuele II, prvi vladar ujedinjene Italije, popularni \u201cpadre della patria\u201d, koji je po dolasku na prijesto 1861. inaugurisao parlamentarnu monarhiju.<\/p>\n

1890. \u2013 Ro\u0111en je \u010de\u0161ki pisac Karel \u010capek, koji se skepti\u010dkim relativizmom suprotstavljao svemu \u0161to prijeti da uni\u0161ti primarne vrijednosti \u017eivota. Uo\u010di invazije nacisti\u010dke Njema\u010dke na \u010cehoslova\u010dku 1939. uzalud je upozoravao svijet na opasnost. U utopisti\u010dkim romanima \u201cFabrika apsolutnog\u201d, \u201cKrakatit\u201d i \u201cRat ljudi i da\u017edevnjaka\u201d upozorio je na apsurdnost tehni\u010dke civilizacije, a kao direktna opomena zvu\u010de drame \u201cBijela bolest\u201d i \u201cMati\u201d. Ostala djela: zbirke pripovjedaka \u201cRaspe\u0107e\u201d, \u201cMu\u010dne pripovijetke\u201d, drame \u201cRozumovi univerzalni roboti\u201d, \u201cRazbojnik\u201d, romani \u201cHordubal\u201d, \u201cMeteor\u201d, \u201cObi\u010dan \u017eivot\u201d, putopisne kozerije \u201cPutopisi iz Italije\u201d, \u201cPutopisi iz Engleske\u201d, eseji i feljtoni \u201cKritika rije\u010di\u201d, \u201cO najbli\u017eim stvarima\u201d, \u201cRazgovori sa T. G. Masarikom\u201d.<\/p>\n

1908. \u2013 Ro\u0111ena je francuska knji\u017eevnica Simone de Beauvoir, feministica i \u017eivotna saputnica filozofa Jean Paul Sartrea, autorica romana, pozori\u0161nih komada i filozofskih eseja (\u201cMandarini\u201d, \u201cSvi su ljudi smrtni\u201d, \u201cDrugi pol\u201d, memoari \u201cUspomene dobro vaspitane djevojke\u201d).<\/p>\n

1913. \u2013 Ro\u0111en je ameri\u010dki dr\u017eavnik Richard Nixon, jedini \u0161ef dr\u017eave u istoriji SAD koji je podnio ostavku pod prijetnjom smjenjenjivanja postupkom impeachmenta. Predsjednik SAD-a postao je 1969., ponovo je izabran 1972., a 1974. se povukao zbog afere \u201cWatergate\u201d. Primoran je da odstupi s funkcije kad je dokazano da je uo\u010di predsjedni\u010dkih izbora 1971. kao kandidat Republikanske stranke nalo\u017eio \u0161pijuniranje suparni\u010dke Demokratske stranke.<\/p>\n

1922. \u2013 Ro\u0111en je gvinejski dr\u017eavnik i pisac Ahmed Seku Ture, prvi predsjednik poslije sticanja nezavisnosti Gvineje 1958. Jedan je od osniva\u010da Afri\u010dkog demokratskog zbora (1946.), Demokratske stranke Gvineje (1947.), a od 1956. na \u010delu je afri\u010dkog sindikata Generalne konfedracije radnika Afrike. Bio je poslanik teritorijalne skup\u0161tine Gvineje 1953., a 1956.-\u201958. Narodne skup\u0161tine Francuske.<\/p>\n

1941. \u2013 Ro\u0111ena je ameri\u010dka pjeva\u010dica Joan Baez, aktivistkinja u borbi za ljudska prava, koja se tokom Vijetnamskog rata sna\u017eno protivila vojnoj intervenciji SAD u Indokini, \u0161to je imalo ogroman odjek u javnosti, posebno me\u0111u mladim Amerikancima.<\/p>\n

1942. \u2013 U Petrovgradu (Zrenjanin), Kikindi i drugim mjestima u Banatu, Nijemci su u Drugom svjetskom ratu strijeljali 150 komunista i simpatizera partizana. Istog dana ma\u0111arske okupacione vlasti po\u010dele su masovno hap\u0161enje i ubijanje Srba s druge strane rijeke Tise. U \u0110ur\u0111evu kod \u017dablja, \u0160ajka\u0161u i Gospo\u0111incima strijeljano je 60 ljudi.<\/p>\n

1945. \u2013 Po\u010delo je iskrcavanje ameri\u010dkih trupa u Drugom svjetskom ratu na najve\u0107e filipinsko ostrvo Luzon. Borbe su okon\u010dane 15. avgusta kapitulacijom japanskih snaga.<\/p>\n

1951. – U New Yorku je slu\u017ebeno otvoreno sjedi\u0161te Ujedinjenih naroda, najve\u0107e svjetske mirotvorne organizacije.<\/p>\n

1954. \u2013 U Tuzli je ro\u0111en Mirza Deliba\u0161i\u0107 (1954. \u2013 2001.), legenda bh. ko\u0161arke, sporta\u0161 svjetskog glasa. Umro je u Sarajevu, 8. decembra 2001.<\/p>\n

1957. \u2013 Po\u0161to se kompromitovao agresijom na Egipat u oktobru 1956, britanski premijer Anthony Eden podnio je ostavku.<\/p>\n

1962. \u2013 SSSR i Kuba su potpisali trgovinski sporazum na osnovu kojeg je Kuba dobijala robu po povla\u0161\u0107enim, niskim cijenama. Ugovor je prestao da va\u017ei 1991.<\/p>\n

1964. \u2013 Ameri\u010dke trupe u Panami u krvi su ugu\u0161ile studentske demonstracije protiv prisustva SAD u zoni Panamskog kanala, usmrtiv\u0161i 22 panamska visoko\u0161kolca.<\/p>\n

1978. \u2013 U Iranu je po\u010dela islamska revolucija kojom je, godinu dana kasnije, zba\u010den sa vlasti \u0161ah Reza Pahlavi.<\/p>\n

1992. \u2013 Progla\u0161ena je Republika Srpska, pod nazivom Srpska Republika Bosna i Hercegovina. Istom odlukom je Republika progla\u0161ena dijelom jugoslovenske federalne dr\u017eave.<\/p>\n

1996. \u2013 Obustavljen je zra\u010dni humanitarni most za Sarajevo, najve\u0107i poslije sovjetske blokade Berlina. Za vrijeme rata u trajanju od tri i pol godine stiglo je 13.000 humanitarnih letova u Sarajevo, kojima je dopremljeno vi\u0161e od 160.000 tona pomo\u0107i.<\/p>\n

1999. \u2013 Prilikom hap\u0161enja pripadnici SFOR-a ubili su Dragana Gagovi\u0107a (39), optu\u017eenog pred Me\u0111unarodnim sudom u Hagu za ratne zlo\u010dine.<\/p>\n

2001. \u2013 Biv\u0161a predsjednica Republike Srpske Biljana Plav\u0161i\u0107 predala se Me\u0111unarodnom sudu u Hagu pred kojim je optu\u017eena za genocid i druge zlo\u010dine po\u010dinjene 1991. i 1992. tokom rata u Bosni i Hercegovini. Uz garancije Vlade Srbije u septembru pu\u0161tena da se brani sa slobode, a u oktobru 2002. priznala krivicu.<\/p>\n

2001. \u2013 U okviru Savjeta ministara BiH formiran Interresorski ministarski savjet, koji \u0107e se baviti problemom takozvanog balkanskog sindroma, odnosno posljedicama bombardovanja NATO municijom punjenom osiroma\u0161enim uranijumom.<\/p>\n

2002. \u2013 Vlada SAD pokrenula istragu o ste\u010daju me\u0111unarodne elektrodistributerske kompanije Enron, najve\u0107em bankrotstvu u historiji SAD.<\/p>\n

2004. \u2013 Turska je potpisala protokol kojim se ukida smrtna kazna \u010dak i u slu\u010daju rata, \u0161to predstavlja po\u010detni korak u pravcu otpo\u010dinjanja pregovora o ulasku u EU.<\/p>\n

2005. \u2013 Palestinci su izabrali Mahmuda Abasa za naslijednika njihovog dugogodi\u0161njeg lidera Jasera Arafata.<\/p>\n

2005. \u2013 Sudanska islamisti\u010dka vlada i pobunjenici sa juga zemlje potpisali su mirovni sporazum, kojim je zavr\u0161en najdu\u017ei gra\u0111anski rat u Africi, koji je trajao punih 21 godinu.<\/p>\n

2007. \u2013 CIA skinula oznaku tajne sa dokumenata koji opisuju ulogu Tomislava Mer\u010depa u Hrvatskoj, kada je po\u010dinio i direktno naredio brojne zlo\u010dine nad Srbima.<\/p>\n

(Abra\u0161MEDIA)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas je utorak, 9. januar\/sije\u010danj, deveti dan 2018. godine. DOGODILO SE NA DANA\u0160NJI DAN 1792. \u2013 Mirom u Ja\u0161iju, kojim je okon\u010dan Rusko-turski rat, zapo\u010det u augustu 1787, Rusija pro\u0161irila svoju granicu do Dnjestra. 1856. \u2013 Ro\u0111en je kompozitor i muzi\u010dki pedagog Stevan Stojanovi\u0107 Mokranjac,… <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3638,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[43,2],"tags":[],"yoast_head":"\n