Danas je ponedjeljak, 15. januar\/sije\u010danj, 15. dan 2018. godine.<\/p>\n

DOGODILO SE NA DANA\u0160NJI DAN<\/p>\n

69. \u2013 Rimskog cara Servija Sulpikijusa Galbu ubili su u Rimskom forumu pobunjeni pretorijanci, koji su 68. oborili s vlasti i njegovog prethodnika na prijestolu Nerona, prinudiv\u0161i ga na samoubistvo.<\/p>\n

1535. \u2013 Engleski kralj Henry Osmi preuzeo je titulu \u201cpoglavara Crkve\u201d u Engleskoj i raskinuo veze sa rimokatoli\u010dkom crkvom i papom, koji mu nije dozvolio razvod od Katarine Aragonske i \u017eenidbu sa Anom Bolen. Bolen \u2013 majka kraljice Elizabete Prve \u2013 pogubljena 1536. pod optu\u017ebom za izdaju. Bila je druga od \u0161est \u017eena Henrya Osmog.<\/p>\n

1622. \u2013 Ro\u0111en je Jean-Baptiste Poquelin Moli\u00e8re, francuski komediograf i glumac.<\/p>\n

1777. \u2013 Sjevernoameri\u010dka dr\u017eava Vermont proglasila je nezavisnost od Velike Britanije i postala republika, koja je 1791. u\u0161la u sastav SAD.<\/p>\n

1804. \u2013 Po\u010dela sje\u010da srpskih knezova i vi\u0111enijih ljudi u Beogradskom pa\u0161aluku poslije \u017ealbe knezova turskom sultanu Selimu Tre\u0107em na zulum dahija. Dahije su uz pomo\u0107 jednog trgovca iz Zemuna saznale imena knezova koji su potpisali \u017ealbu i za samo tri sedmice pogubili su oko 150 ljudi u Srbiji, uklju\u010duju\u0107i Aleksu Nenadovi\u0107a, Iliju Bir\u010danina, Had\u017ei-Ruvima, Marka \u010carapi\u0107a, Janka Gagi\u0107a i Had\u017ei-\u0110eru, pogubljenog \u0161est dana pred po\u010detak sje\u010de knezova. Dahije su time poku\u0161ale da ugu\u0161e otpor, ali je sje\u010da samo ubrzala dizanje Prvog srpskog ustanka i izbor \u0110or\u0111a Petrovi\u0107a \u2013 Kara\u0111or\u0111a u Ora\u0161cu 14. februara 1804. za ustani\u010dkog vo\u0111u.<\/p>\n

1809. \u2013 Ro\u0111en je francuski ekonomista i politi\u010dki filozof Pierre Joseph Proudhon, \u010dija je doktrina postala osnova kasnijih anarhisti\u010dkih teorija. Rukovo\u0111en geslom \u201csvojina \u2013 to je kra\u0111a\u201d, u djelu \u201c\u0160ta je svojina\u201d zalagao se za ukidanje svojine. Tako\u0111e je smatrao da komunizam gu\u0161i nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti vidio je u slobodi kao \u201ctre\u0107oj formi dru\u0161tva\u201d, \u0161to je teorijski razradio u djelu \u201cSistem ekonomskih protivrje\u010dnosti ili filozofija bijede\u201d.<\/p>\n

1891. \u2013 Ro\u0111en je Ilja Grigorijevi\u010d Erenburg, ruski knji\u017eevnik i ratni reporter. Bio je jedan od najve\u0107ih ratnih reportera 20. vijeka, vrstan poznavalac ruske i zapadnoevropske kulture. Poslije smrti Josifa Staljina 1953. bio je jedan od prvih vjesnika novih strujanja. Napisao je pedesetak knjiga u kojima je duhovito i \u017eivo izlo\u017eio misli o revoluciji, politici, ljubavi i suprotnostima civilizacije poslije Drugog svjetskog rata. Njegovo posljednje djelo \u2013 memoari \u201cLjudi, godine, \u017eivot\u201d smatra se testamentarnim. Ostala djela: zbirke pri\u010da \u201cTrinaest lula\u201d, \u201cPri\u010de ovih godina\u201d, romani \u201c\u017divot i smrt Nikolaja Kurbova\u201d, \u201cNeobi\u010dne pustolovine Hulija Hurenita i njegovih u\u010denika\u201d, \u201cLjubav \u017dane Nej\u201d, \u201c\u0160pekulanti\u201d, \u201cLjeto 1925. godine\u201d, \u201cU Proto\u010dnom sokaku\u201d, \u201cMoskva suzama ne vjeruje\u201d, \u201cBurni \u017eivot Lazika Rojt\u0161vaneca\u201d, \u201cDan drugi\u201d, \u201cBez predaha\u201d, \u201cJu\u017eni vjetar\u201d, \u201cOluja\u201d, \u201cPad Pariza\u201d, \u201cDeveti talas\u201d.<\/p>\n

1892. \u2013 Ro\u0111en je Nurija Pozderac. U Narodnosolobodila\u010dkoj borbi je u\u010destvao od 1941. godine. Godine 1942. Nurija Pozderac biva izabran za predsjednika Narodnog oslobo\u0111enja u Cazinu, Narodnooslobodila\u010dkog odbora. Izabran je i na mjesto potpredsjednika Izvr\u0161nog odbora AVNOJ-a na Prvom zasjedanju tog vije\u0107a 26. novembra 1942. u Biha\u0107u. U toku Pete neprijateljske ofanzive njema\u010dkih i \u010detni\u010dkih snaga potpomognutih italijanskim i bugarskim jedinicama 1943. godine u blizini Sutjeske, Nurija Pozderac je ranjen, a preminuo je \u010detiri dana kasnije.<\/p>\n

1918. \u2013 Ro\u0111en je egipatski dr\u017eavnik Gamal Abdel Naser. Bio je predsjednik od 1956. do smrti 1970, tvorac je modernog Egipta i jedan od osniva\u010da Pokreta nesvrstanih. Naser je bio je jedan od vo\u0111a zavjereni\u010dke vojne organizacije \u201cslobodni oficiri\u201d i inicijator dr\u017eavnog udara u julu 1952. kojim je svrgnut kralj Faruk. Nacionalizovao je 1956. Suecku kompaniju, a 1958. postao je predsednik Ujedinjene Arapske Republike (unija Egipta i Sirije), koja se raspala 1961. Poslije vojne katastrofe Arapa u ratu s Izraelom 1967. dao je ostavku, ali su ga Egip\u0107ani referendumom vratili na polo\u017eaj \u0161efa dr\u017eave. (Aleksandrija, 15. 1. 1918 \u2013 Kairo, 28. 9. 1970.)<\/p>\n

1919. \u2013 Ubijeni su Rosa Luxemburg i Karl Liebknecht, vo\u0111e njema\u010dkog radni\u010dkog pokreta. Ubijeni su na osnovu naloga njema\u010dke vlade i ubice su ostale neka\u017enjene.<\/p>\n

1920. \u2013 Na tre\u0107oj konferenciji balkanskih socijaldemokratskih partija u Sofiji osnovana je Balkanska komunisti\u010dka federacija \u2013 Savez komunisti\u010dkih partija Bugarske, Gr\u010dke, Jugoslavije i Rumunije \u2013 kao dio Komunisti\u010dke internacionale.<\/p>\n

1924. \u2013 Ro\u0111en je bosanskohercegova\u010dki politi\u010dar, predsjednik predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine i predsjednik ustavne komisije SFRJ 1970-ih i 80-ih godina, Hamdija Pozderac. Jo\u0161 za vrijeme svog srednjo\u0161kolskog obrazovanja se uklju\u010dio u rad tada ilegalne organizacije SKOJ-a, a u tokove narodnooslobodila\u010dkog rata se uklju\u010dio 1941. godine, te obavljao niz va\u017enih funkcija i vojnih du\u017enosti. U 8. kraji\u0161koj narodnooslobodila\u010dkoj udarnoj brigadi bio je sekretar bataljonskog i brigadnog komiteta SKOJ-a, a zatim \u010dlan Oblasnog komiteta USAOJ-a i SKOJ-a za Bosansku krajinu. Po\u010detkom 1944. godine postao je sekretar Okru\u017enog komiteta SKOJ-a i \u010dlan Okru\u017enog komiteta KPJ Biha\u0107. Poslije rata je obavljao niz partijskih i dr\u017eavnih du\u017enosti. Od 1965. godine je bio \u010dlan CKSKBiH. Bio je poslanik Prosvjetno-kulturnog vije\u0107a Skup\u0161tine SRBiH, od 1971 do 1974 predsjednik Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine, a od 1971. do 1978. godine predsjednik Skup\u0161tine SRBiH. Bio je \u010dlan Izvr\u0161nog komiteta CKSKBiH i sekretar Sekretarijata, a dugo vremena je bio \u010dlan Predsjedni\u0161tva CKSKJ i predsjednik CKSKBiH. Na kraju svoje bogate politi\u010dke karijere bio je i \u010dlan Predsjedni\u0161tva SFRJ.<\/p>\n

1929. \u2013 Ro\u0111en je afroameri\u010dki baptisti\u010dki sve\u0161tenik Martin Luther King, vo\u0111a pokreta protiv rasizma. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1964. Postoji ocjena FBI prema kojoj je on \u201copasnost za ameri\u010dko dru\u0161tvo\u201d, \u0161to mo\u017eda jeste nagovje\u0161taj odakle potje\u010de njegov ubica. Nezavisna istraga je ustanovila da \u010dovjek optu\u017een za atentat na Kinga i osu\u0111en na 99 godina robije, nikako nije mogao da po\u010dini ubistvo.<\/p>\n

1942. \u2013 U Londonu je u Drugom svjetskom ratu potpisan nacrt Balkanske unije, sporazum gr\u010dke i jugoslovenske izbjegli\u010dke vlade o uzajamnoj pomo\u0107i u borbi za obnovu monarhije.<\/p>\n

1942. \u2013 U isto\u010dnoj Bosni je otpo\u010dela Druga ofanziva protiv partizana u Drugom svjetskom ratu, tokom koje je vi\u0161e od 35.000 njema\u010dkih vojnika, kao i vojske tzv. NDH, do 7. februara ovladalo komunikacijama, ali su poslije prolaska glavnine neprijateljskih snaga partizani ponovo zaposjeli izgubljene dijelove slobodne teritorije.<\/p>\n

1943. \u2013 Ministarstvo odbrane SAD-a sve\u010dano otvara svoje sjedi\u0161te \u2013 Pentagon, u Arlingtonu, dr\u017eava Virginia.<\/p>\n

1943. \u2013 Amerikanci su poslije vi\u0161emjese\u010dnih ogor\u010denih vazdu\u0161nih, pomorskih i kopnenih borbi izbacili u Drugom svjetskom ratu japanske trupe sa strate\u0161ki va\u017enog pacifi\u010dkog ostrva Gvadalkanal, \u010dime je zaustavljeno njihovo napredovanje prema Australiji.<\/p>\n

1955. \u2013 Umro je Isak Samokovlija, bosanskohercegova\u010dki knji\u017eevnik. Isak Samokovlija je ro\u0111en u porodici sefardskih (\u0161panskih) jevreja, u Gora\u017edu, 3. novembra 1889. Njegova porodica se doselila iz Samokova u Bugarskoj, po \u010demu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u Gora\u017edu, odlazi u Sarajevo i zavr\u0161ava Prvu gimnaziju, te studira medicinu u Be\u010du. Nakon studija, radio je kao ljekar u Gora\u017edu, Fojnici i Sarajevu. Svoju prvu pripovjetku \u201cRafina avlija\u201d objavljuje 1927., a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki \u201cOd prolje\u0107a do prolje\u0107a\u201d u izdanju Grupe sarajevskih knji\u017eevnika. Po\u010detak Drugog svjetskog rata do\u010dekuje u bolnici Ko\u0161evo u Sarajevu, gdje je bio \u0161ef jednog odjeljenja. Ubrzo dobija otkaz i biva prinu\u0111en nositi \u017eutu traku s Davidovom zvijezdom, kojom su nacisti obilje\u017eavali sve Jevreje. Nakon progla\u0161enja NDH zatvoren je od strane usta\u0161a, te kasnije preba\u010den u izbjegli\u010dki logor na Alipa\u0161inom mostu u Sarajevu. U prolje\u0107e 1945. uspijeva pobje\u0107i od usta\u0161a koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do oslobo\u0111enja zemlje. Po zavr\u0161etku Drugog svjetskog rata dr\u017ei razne pozicije u bosanskohercegova\u010dkim i jugoslavenskim knji\u017eevnim krugovima. Ure\u0111ivao je knji\u017eevni \u010dasopis \u201cBrazda\u201d od 1948. do 1951., a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdava\u010dkom preduze\u0107u \u201cSvjetlost\u201d. Na njegovo knji\u017eevno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku Drinu u Gora\u017edu. Ivo Andri\u0107 ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, a Me\u0161a Selimovi\u0107 je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andri\u0107a, najbolji bosanski pripovijeda\u010d poslije Ko\u010di\u0107a. Umro je 15. januara 1955. u Sarajevu. Sahranjen je na starom jevrejskom groblju na strmoj padini Trebevi\u0107a. Bibliografija: Od prolje\u0107a do prolje\u0107a\u201d (1929.); \u201cNosa\u010d Samuel\u201d, (1946.); \u201cSolomunovo slovo\u201d, (1949.); drame \u201cHanka\u201d; \u201cPlava Jevrejka\u201d; \u201cOn je lud\u201d; \u201cFuzija\u201d\u2026<\/p>\n

1969. \u2013 Poletio je sovjetski kosmi\u010dki brod \u201cSojuz 5\u201d s trojicom kosmonauta, koji se potom spojio sa \u201cSojuzom 4\u201d, lansiranim prethodnog dana, \u0161to je bilo prvo spajanje kosmi\u010dkih letjelica s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.<\/p>\n

1971. \u2013 Asuansku branu u Egiptu na rijeci Nil otvorili su egipatski predsjednik Anvar el Sadat i predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR Nikolaj Podgorni. Izgradnja tog kapitalnog objekta hidroenergentskog i melioracionog sistema trajali su 11 godina.<\/p>\n

1986. \u2013 Sovjetski lider Mihail Gorba\u010dov saop\u0161tio plan za \u201cosloba\u0111anje Zemlje od nuklearnog oru\u017eja za 15 godina\u201d.<\/p>\n

1992. \u2013 Europska zajednica priznaje dvije biv\u0161e republike jugoslovenske federacije, Sloveniju i Hrvatsku, kao nezavisne dr\u017eave.<\/p>\n

1993. \u2013 SAD su naredile pomorsku blokadu Haitija, pravdaju\u0107i to opasno\u0161\u0107u \u201cmasovnog gubitka \u017eivota u moru\u201d zbog talasa izbjeglica iz te zemlje u Karipskom moru.<\/p>\n

2000. \u2013 \u017deljko Ra\u017enatovi\u0107 Arkan, srbijanski kriminalac, ratni profiter, komandant paravojnih formacija Srpska dobrovolja\u010dka garda (\u201cArkanovi tigrovi\u201d) ubijen je u Hotelu Interkontinental u Beogradu. Me\u0111unarodni sud za ratne zlo\u010dine u Hagu podigao je optu\u017enicu protiv Ra\u017enatovi\u0107a, objavljenu u martu 1999. godine.<\/p>\n

2001. \u2013 Po\u010dinje projekt Wikipedia na engleskom jeziku, a dva mjeseca kasnije i na francuskom.<\/p>\n

2007. \u2013 Umro je Bo Jibo, posljednji od \u201cosmorice besmrtnih\u201d. Veteran kineske komunisti\u010dke revolucije 1949. ministar finansija i potpredsjednik vlade. Za vrijeme kulturne revolucije (1966-1976) proveo je 10 godina u zatvoru, da bi 1978. bio rehabilitovan. Bo je posljednji od \u201cosmorice besmrtnih\u201d, grupe revolucionarnih veterana, me\u0111u kojima je bio i kineski lider Deng Sjaoping, koji je vodio Kinu kroz ekonomske reforme 1979. godine i previranja krajem osamdesetih godina 20. vijeka.<\/p>\n

2007. – Euro postao valuta u Sloveniji<\/p>\n

(Abra\u0161MEDIA)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas je ponedjeljak, 15. januar\/sije\u010danj, 15. dan 2018. godine. DOGODILO SE NA DANA\u0160NJI DAN 69. \u2013 Rimskog cara Servija Sulpikijusa Galbu ubili su u Rimskom forumu pobunjeni pretorijanci, koji su 68. oborili s vlasti i njegovog prethodnika na prijestolu Nerona, prinudiv\u0161i ga na samoubistvo. 1535.… <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3823,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[43,2],"tags":[],"yoast_head":"\n