Danas je subota, 10. decembar\/prosinac, 345. dan 2016. godine.<\/p>\n

DOGODILO SE NA DANA\u0160NJI DAN<\/p>\n

1508. – Formirana je Kambrejska liga, savez protiv Venecije koji su sklopili papa Julije II, francuski kralj Luj XII, aragonski kralj Ferdinand II i rimsko-njema\u010dki car Maksimilijan I.<\/p>\n

1520. – Njema\u010dki crkveni reformator Martin Luther u Vitenbergu javno je spalio bulu u kojoj mu je papa Lav X zaprijetio prokletstvom ako se u roku od 60 dana ne odrekne jeresi. U januaru 1521. Luter ekskomuniciran iz rimokatoli\u010dke crkve.<\/p>\n

1810. – Napoleon Bonaparta Francuskoj je priklju\u010dio njema\u010dke gradove Hanover, Bremen, Hamburg, Lauenburg i Libek.<\/p>\n

1815. – Ro\u0111ena je britanska matemati\u010darka i prva programerka, Ada King Lovelace.<\/p>\n

1819. – Ro\u0111en je italijanski revolucionar Felice Orsini, jedan od najistaknutijih \u010dlanova “Mlade Italije”, pokreta za osloba\u0111anje i ujedinjenje italijanskih zemalja. Osnovao je organizaciju “Italijanska zavjera sinova smrti”, zbog \u010dega je bio u tamnici od 1843. do 1846. Revolucionarne 1848. u\u010destvovao je u borbama protiv Austrijanaca u Veneciji i Rimu, a 1854. nije uspio da u Lombardiji pobuni italijanske i ma\u0111arske vojnike u sastavu austrijskih okupacionih snaga. Potom je iz tamnice u Mantovi pobjegao i oti\u0161ao u London, a u januaru 1858. poku\u0161ao je atentat na francuskog cara Napoleona Tre\u0107eg, poslije \u010dega je pogubljen. Djela: “Austrijske tamnice”, “Uspomene i avanture”, “Politi\u010dke uspomene”.<\/p>\n

1830. – Ro\u0111ena ameri\u010dka spisateljica Emily Dickinson, najve\u0107a ameri\u010dka pjesnikinja, za \u017eivota anonimna – jer je vodila povu\u010den \u017eivot neudate doma\u0107ice i objavila samo \u010detiri pjesme. Njenih vi\u0161e od hiljadu pjesama, otkrivenih poslije smrti 1886, posthumno je objavljeno u \u0161est tomova. Prire\u0111iva\u010di su ih podijelili u \u010detiri kategorije: pjesme o prirodi, o vremenu i vje\u010dnosti, o ljubavi, o \u017eivotu. Njena poezija prodorne introspektivnosti i sna\u017enog misti\u010dnog podteksta, pisana izvanredno preciznim i suptilnim stilom, obiluje samoniklom originalno\u0161\u0107u.<\/p>\n

1845. – Engleski gra\u0111evinski in\u017eenjer Robert Thomson patentirao prve pneumatske gume.<\/p>\n

1868. – Prvi semafori za regulisanje saobra\u0107aja u svijetu po\u010deli da rade u Londonu, na trgu ispred zgrade parlamenta Velike Britanije.<\/p>\n

1869. – Dana\u0161nja savezna dr\u017eava Wyoming (SAD) donijela je zakon o pravu glasa \u017eena, koji je \u017eenama omogu\u0107io pravo glasa i obavljanje slu\u017ebenih du\u017enosti.<\/p>\n

1896. – Umro je \u0161vedski hemi\u010dar, industrijalac, filantrop i pronalaza\u010d Alfred Bernhard Nobel, koji je pronalaskom dinamita 1867. stekao ogromno bogatstvo. \u017dele\u0107i da se dinamit koristi samo u mirnodopske svrhe, testamentom je ostavio fond od 9,2 miliona dolara za dodjelu nagrada za vanredna dostignu\u0107a u fizici, hemiji, medicini, knji\u017eevnosti i zalaganju za mir. Prvu Nobelovu nagradu Kraljevska \u0161vedska akademija nauka dodijelila je 1901. Od 1969. Akademija dodjeljuje i nagradu za ekonomiju. Nagradu za mir dodjeljuje Nobelov komitet u Oslu.<\/p>\n

1898. – Potpisan je Pariski mirovni ugovor kojim je okon\u010dan ameri\u010dko-\u0161panski rat. \u0160panija se odrekla Kube i Portorika, a za 20 miliona dolara ustupila Amerikancima Filipine i Guam.<\/p>\n

1901. – U Stockholmu su po prvi puta dodijeljene Nobelove nagrade, i to za fiziku, kemiju, medicinu, knji\u017eevnost i mir.<\/p>\n

1902. – Zavr\u0161ena je izgradnja Asuanske brane u Egiptu, kojom je regulisan tok Nila.<\/p>\n

1950. – Nobelovu nagradu za mir dobio je dr. Ralph Bunche, ameri\u010dki diplomat zaslu\u017ean za postizanje mira u arapsko-izraelskom ratu 1948. godine.<\/p>\n

1941. – Japanski avioni u Drugom svjetskom ratu u Ju\u017enokineskom moru potopili su britanske ratne brodove “Ripals” i “Princ od Velsa”, na kojima je poginulo oko 800 ljudi.<\/p>\n

1946 – Ro\u0111en je bosanskohercegova\u010dki muzi\u010dar Fadil Red\u017ei\u0107, basista legendarnih Indexa.<\/p>\n

1948. – Generalna skup\u0161tina UN-a u Parizu usvojila je Op\u0107u deklaraciju o ljudskim pravima. Prvi \u010dlanak glasi: “Sva ljudska bi\u0107a su ro\u0111ena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.” U svijetu se na dana\u0161nji dan obilje\u017eava Me\u0111unarodni dan ljudskih prava.<\/p>\n

1955. – Ro\u0111en je bosanskohercegova\u010dki rock muzi\u010dar Goran Ipe Ivandi\u0107.<\/p>\n

1961. – Ivo Andri\u0107 je u Stokholmu primio Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost, uz obrazlo\u017eenje da mu se ona dodeljuje “za epsku snagu” kojom je “oblikovao motive i sudbine iz istorije svoje zemlje”. “Moja domovina je zaista ‘mala zemlja me\u0111u svetovima’, kako je rekao jedan na\u0161 pisac, i to je zemlja koja u brzim etapama, po cenu velikih \u017ertava i izuzetnih napora, nastoji da na svim podru\u010djima, pa i na kulturnom, nadoknadi ono \u0161to je neobi\u010dno burna i te\u0161ka pro\u0161lost uskratila. Svojim priznanjem vi ste bacili snop svetlosti na knji\u017eevnost te zemlje i tako privukli pa\u017enju sveta na njene kulturne napore i to upravo u vreme kada je na\u0161a knji\u017eevnost nizom novih imena i originalnih dela po\u010dela da prodire u svet… Va\u0161e priznanje jednom knji\u017eevniku te zemlje zna\u010di nesumnjivo ohrabrenje tom podru\u010dju: stoga nas ono obavezuje na zahvalnost i ja sam sre\u0107an \u0161to vam u ovom trenutku i sa ovog mesta, ne samo u svoje ime, nego i u ime knji\u017eevnosti kojoj pripadam, mogu tu zahvalnost jednostavno, ali iskreno da izrazim”, ovo je dio Andri\u0107evog govora pri uru\u010denju nagrade.<\/p>\n

1964. – Nobelovu nagradu za mir dobio je Amerikanac Martin Luther King, borac za gra\u0111anska prava Afroamerikanaca. Ubijen je u atentatu u Memfisu \u010detiri godine kasnije.<\/p>\n

1967. – Prva komercijalna termonuklearna eksplozija izvr\u0161ena je u Novom Meksiku u SAD radi va\u0111enja prirodnog gasa.<\/p>\n

1982. – Dvojica sovjetskih kosmonauta vratila su se na Zemlju poslije rekordnih 211 dana provedenih u vasioni u brodu “Saljut 7”.<\/p>\n

1983. – Raul Alfonsin preuzeo je du\u017enost predsjednika Argentine kao prvi demokratski izabran \u0161ef dr\u017eave poslije osmogodi\u0161nje vladavine vojne hunte.<\/p>\n

1987. – Umro je ameri\u010dki violinista Jascha Heifetz, jedan od najve\u0107ih majstora tog instrumenta u 20. vijeku.<\/p>\n

1989. – U \u010cehoslova\u010dkoj je preuzela vlast prva nekomunisti\u010dka vlada od 1948. i predsjednik Gustav Husak je podnio ostavku.<\/p>\n

1991. – Armensko stanovni\u0161tvo Nagorno-Karabaha na referendumu se, velikom ve\u0107inom, izja\u0161njava za nezavisnost od Azerbejd\u017eana. Azerbejd\u017eanske manjine su bojkotirale referendum.<\/p>\n

1996. – Predsjednik Ju\u017ene Afrike Nelson Mandela potpisao je Ustav kojim su svi gra\u0111ani, bez obzira na rasu, izjedna\u010deni pred zakonom, kao zavr\u0161ni \u010din u demontiranju sistema aparthejda u toj zemlji.<\/p>\n

1998. – Palestinska oslobodila\u010dka organizacija poni\u0161tila je odredbe svog ustava koje su pozivale na uni\u0161tenje Izraela.<\/p>\n

1998. – Me\u0111unarodni sud za ratne zlo\u010dine na prostoru SFRJ u Hagu osudio je Antu Furund\u017eiju na 10 godina zatvora, zbog mu\u010denja i silovanja zato\u010denika. To je bila prva presuda kojom je silovanje ozna\u010deno kao ratni zlo\u010din.<\/p>\n

1999. – Umro je Franjo Tu\u0111man, predsjednik Hrvatske.<\/p>\n

2001. – U Pri\u0161tini je konstituisana Skup\u0161tina Kosova, prva od dolaska me\u0111unarodnih snaga, u julu 1999.<\/p>\n

2001. – Generalni sekretar UN-a Kofi Anan dobio Nobelovu nagradu za mir.<\/p>\n

2002. – Biv\u0161i ameri\u010dki predsjednik Jimmy Carter primio je Nobelovu nagradu za mir.<\/p>\n

2003. – Tribunal u Hagu osudio je biv\u0161eg oficira Republike Srpske, Dragana Obrenovi\u0107a, na 17 godina zatvora zbog ratnih zlo\u010dina po\u010dinjenih nad bo\u0161nja\u010dkim civilima u Srebrenici. Obrenovi\u0107 je priznao krivicu.<\/p>\n

2006. – Umro je Augusto Pinochet, \u010dileanski general, dr\u017eavnik i diktator, koji je na vlast do\u0161ao 1973. vojnim pu\u010dem zbaciv\u0161i marksisti\u010dkog predsjednika Salvadora Allendea. Za vrijeme njegove 17-godi\u0161nje vladavine ubijeno je oko 3.000 ljudi, a oko 28.000 je bilo mu\u010deno.<\/p>\n

2010. – Biv\u0161i hrvatski premijer Ivo Sanader, uhap\u0161en je u austrijskom gradu Salzburgu zbog umije\u0161anosti u korupcijske afere i zloupotrebe polo\u017eaja.<\/p>\n

(Abra\u0161MEDIA)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas je subota, 10. decembar\/prosinac, 345. dan 2016. godine. DOGODILO SE NA DANA\u0160NJI DAN 1508. – Formirana je Kambrejska liga, savez protiv Venecije koji su sklopili papa Julije II, francuski kralj Luj XII, aragonski kralj Ferdinand II i rimsko-njema\u010dki car Maksimilijan I. 1520. – Njema\u010dki… <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3076,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[43,2],"tags":[],"yoast_head":"\n