Danas je nedjelja, 30. april\/travanj, 120. dan 2017. godine.<\/p>\n

DOGODILO SE NA DANA\u0160NJI DAN<\/p>\n

313. – Rimski car Licinije ujedinio je isto\u010dnu polovicu carstva pod svojom vlasti.<\/p>\n

1006. \u2013 U sazvije\u017e\u0111u Vuk otkrivena supernova SN 1006.<\/p>\n

1671. \u2013 U Be\u010dkom Novom Mjestu smaknut je hrvatski plemi\u0107 i pjesnik Fran Krsto Frankopan.<\/p>\n

1777. \u2013 Ro\u0111en je njema\u010dki matemati\u010dar, fizi\u010dar i astronom Carl Friedrich Gauss, osniva\u010d \u010duvene matemati\u010dke \u0161kole i direktor opservatorije u G\u00f6ttingenu. Prona\u0161ao je niz metoda u teoriji brojeva, algebri, geometriji, analizi, astronomiji, teoriju povr\u0161i i vi\u0161u geodeziju. Otvorio je novu etapu u razvoju diferencijalne geometrije i postavio nove temelje nebeske mehanike i astronomije. Konstruisao je geodetski instrument \u201cheliotrop\u201d. Vi\u0161e matemati\u010dkih pojmova nazvano je njegovim imenom \u2013 Gausov algoritam, Gausova konstanta, Gausova krivina, Gaus-Krigerova projekcija. Jedinica za magnetnu indukciju nazvana je \u201cgaus\u201d (oznaka \u201cgs\u201d), ali se sada, u \u010dast nau\u010dnika Nikole Tesle, u Me\u0111unarodnom sistemu jedinica koristi oznaka \u201ctesla\u201d (skra\u0107eno \u201ct\u201d). Djela: \u201cDisqusitiones arithmeticae sapra superficies curvas\u201d, \u201cTheoria motus corporum coelestium\u201d.<\/p>\n

1789. \u2013 George Washington, preuzima funkciju prvog predsjednika SAD-a.<\/p>\n

1812. – Louisiana je primljena kao 18. ameri\u010dka dr\u017eava.<\/p>\n

1838. – Nikaragva proglasila nezavisnost od Centralno-ameri\u010dke federacije.<\/p>\n

1865. – Umro je njema\u010dki anarhist i povjesni\u010dar Max Nettlau. Od kraja 19. stolje\u0107a i do 2. svjetskog rata sudjelovao je u anarhisti\u010dkom pokretu i ulagao ogromne napore kako bi zbivanja u njemu i oko njega ostala dokumentirana za budu\u0107e generacije. Za vrijeme studija u Londonu upoznaje Errica Malatestu te Pjotra Kropotkina, s kojima ostaje u kontaktu cijeli \u017eivot. Pomogao je i pri ustanavljanju Freedom Press-a, londonske anarhisti\u010dke naklade koja djeluje i danas. Nakon uspona nacista i “Anschlussa” preselio se u Amsterdam; tamo je \u017eivio do svoje smrti 1944.<\/p>\n

1870. \u2013 Ro\u0111en je austrijski kompozitor ma\u0111arskog porijekla Franz Lehar, najzna\u010dajniji predstavnik be\u010dke operete u prvoj polovini 20. vijeka. Djela: operete \u201cVesela udovica\u201d, \u201cZemlja smije\u0161ka\u201d, \u201cGrof od Luksemburga\u201d.<\/p>\n

1883. \u2013 Ro\u0111en je \u010de\u0161ki pisac Jaroslav Ha\u0161ek koji je svjetsku slavu stekao nedovr\u0161enim humoristi\u010dko-satiri\u010dnim romanom \u201cDo\u017eivljaji dobrog vojnika \u0160vejka u svjetskom ratu\u201d, ismijav\u0161i prilike u Austro-Ugarskoj i razotkriv\u0161i besmislenost, surovost i ludost militarizma. \u0160vejk je lik \u010dovjeka iz naroda u kojem se pod maskom glupaka krije neiscrpan izvor narodne mudrosti. Roman je preveden na mnoge jezike i po njemu je snimljeno nekoliko filmova, a adaptiran je i za pozornicu.<\/p>\n

1883. \u2013 Umro je francuski slikar \u00c9douard Manet, jedan od za\u010detnika impresionizma. Slikao je mahom u ulju i iz tog opusa se izdvajaju portreti Emila Zole, Georgesa Cl\u00e9menceaua, St\u00e9phanea Mallarm\u00e9a, Marcela Prousta. Bio je sjajan kolorista, s naro\u010ditim darom da do\u010dara atmosferu, \u0161to je posebno uo\u010dljivo u slikama \u201cDoru\u010dak na travi\u201d, \u201cBal u Foli-Ber\u017eeru\u201d, \u201cBalkon\u201d, \u201cOlimpija\u201d.<\/p>\n

1895. – Sve\u010dano je otvorena Prva internacionalna izlo\u017eba u Veneciji, koja je vremenom postala najve\u0107a smotra savremene likovne umjetnosti u svijetu, poznata kao Venecijanski bijenale.<\/p>\n

1900. \u2013 Havaji su postali sastavni dio SAD.<\/p>\n

1915. – Hrvatski, srpski i slovenski politi\u010dari iz Austro-ugarske, koji su poslije izbijanja Prvog svjetskog rata emigrirali ili su se zatekli u inozemstvu, osnovali u Parizu Jugoslavenski odbor.<\/p>\n

1938. \u2013 Popularni animirani lik Du\u0161ko Dugou\u0161ko (Bugs Bunny) prvi put se pojavljuje u javnosti, u filmu \u201cPorky’s Hare Hunt\u201d.<\/p>\n

1941. \u2013 Ante Paveli\u0107, poglavar Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske \u2013 fa\u0161isti\u010dke tvorevine nastale u Drugom svjetskom ratu poslije ulaska njema\u010dkih nacisti\u010dkih jedinica u Zagreb \u2013 izdao je zakon o rasnoj pripadnosti, \u010dime su u usta\u0161koj dr\u017eavi po\u010deli progoni i ubijanje Srba, Jevreja i Roma.<\/p>\n

1945. – Vo\u0111a njema\u010dkih nacista Adolf Hitler, tvorac najve\u0107e ma\u0161inerije masovnog zlo\u010dina u istoriji, u Drugom svjetskom ratu je s ljubavnicom Evom Braun izvr\u0161io samoubistvo u bunkeru kod Berlina. Uz podr\u0161ku krupne bur\u017eoazije i revan\u0161ista, \u017eeljnih osvete zbog poraza Njema\u010dke u Prvom svjetskom ratu i zahvaljuju\u0107i popustljivim zapadnim demokratijama, iskoristio je materijalnu bijedu i nezadovoljstvo Nijemaca, nametnuo im se kao vo\u0111a i poveo u katastrofu i njih i \u010dovje\u010danstvo. U Prvom svjetskom ratu je kao dobrovoljac zarobljen, 1921. je postao \u0161ef Nacionalsocijalisti\u010dke radni\u010dke partije Njema\u010dke, 9. juna 1923. je poku\u0161ao pu\u010d u Minhenu zbog \u010dega je osu\u0111en, ali je brzo pu\u0161ten iz zatvora, a 1925. je reorganizovao stranku na vojni\u010dkoj osnovi. Ubrzo je, po\u0161to je 1933. postao kancelar, uveo nacisti\u010dku diktaturu, po\u010deo nemilosrdan progon Jevreja i ljevi\u010dara, otvorio koncentracione logore, ukinuo parlamentarizam, sindikate, slobodu \u0161tampe i gra\u0111anska prava. Iskoristio je neodlu\u010dnost Zapada i Austriju je priklju\u010dio Njema\u010dkoj, porobio \u010cehoslova\u010dku, a 1939. napao Poljsku, \u010dime je izazvao Drugi svjetski rat.<\/p>\n

1945. – Dijelovi 45. divizije Jugoslovenske armije, koji su progonili ve\u0107 razbijene njema\u010dke i usta\u0161ke jedinice, u Drugom svjetskom ratu oslobodili su usta\u0161ki koncentracioni logor “Jasenovac”. Pri povla\u010denju usta\u0161e su masakrirale logora\u0161e, tako da ih je jedva stotinjak do\u010dekalo oslobodioce. Jasenovac je tokom rata bio najve\u0107a “fabrika smrti” na Balkanu, koja je “radila” od ljeta 1941.<\/p>\n

1945. – Sovjetske jedinice u Drugom svjetskom ratu u Berlinu zauzele Rajhstag i ostale vladine zgrade u centru grada.<\/p>\n

1953. \u2013 U Beogradu je za posjetioce otvoren \u017deljezni\u010dki muzej, prvi takav u Jugoslaviji, osnovan u februaru 1950.<\/p>\n

1955. \u2013 Ro\u0111en je bosanskohercegova\u010dki knji\u017eevnik i scenarista Zlatko Top\u010di\u0107.<\/p>\n

1956. \u2013 Ro\u0111en je danski re\u017eiser Lars von Trier.<\/p>\n

1973. – Predsjednik SAD Richard Nixon prihvatio je odgovornost za prislu\u0161kivanje strana\u010dkih protivnika u Watergateu 1972, \u0161to je dovelo do njegove ostavke u avgustu 1974. godine.<\/p>\n

1975. \u2013 Zavr\u0161en je vijetnamski rat, nakon \u0161to je pala vlada u Saigonu.<\/p>\n

1989. – Umro je italijanski filmski redatelj, scenarist i producent Sergio Leone. Filmovi: “Kolos sa Rodosa”, “Za \u0161aku dolara”, “Dobar, ru\u017ean, zao”, “Zovem se Niko”, “Bilo jednom na Divljem zapadu”, “Dogodilo se u Americi”.<\/p>\n

1993. \u2013 Na teniskom terenu u Hamburgu teniserku Moniku Sele\u0161, tada jugoslovensku dr\u017eavljanku, no\u017eem je ubo navodno umno poreme\u0107eni navija\u010d njema\u010dke teniserke Steffi Graf. Zahvaljuju\u0107i skandaloznim presudama njema\u010dkog suda napada\u010d je ostao neka\u017enjen.<\/p>\n

2003. – Sjeverna Koreja javno priznala da posjeduje nuklearni aresenal i saop\u0161tila da ju je ameri\u010dka politika primorala da razvije “neophodnu silu zastra\u0161ivanja”.<\/p>\n

2009. \u2013 Velika Britanija slu\u017ebeno zavr\u0161ava borbene operacije u Iraku.<\/p>\n

2011. – Argentinski pisac Ernesto Sabato, autor romana “Tunel”, “O junacima i grobovima” i “Abadon, an\u0111eo uni\u0161tenja” umro je u 99. godini.<\/p>\n

(Abra\u0161MEDIA)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas je nedjelja, 30. april\/travanj, 120. dan 2017. godine. DOGODILO SE NA DANA\u0160NJI DAN 313. – Rimski car Licinije ujedinio je isto\u010dnu polovicu carstva pod svojom vlasti. 1006. \u2013 U sazvije\u017e\u0111u Vuk otkrivena supernova SN 1006. 1671. \u2013 U Be\u010dkom Novom Mjestu smaknut je hrvatski… <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":6707,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[43,2],"tags":[],"yoast_head":"\n