Dogodilo se na današnji dan – 20. 10.

Danas je petak, 20. oktobar/listopad, 293. dan 2017. godine.

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

1803. – Američki Senat ratificirao ugovor o kupnji Louisiane.

1854. – Rođen je francuski pjesnik Arthur Rimbaud. Bio je predstavnik pokreta dekadencije i imao jak utjecaj na savremenu književnost, muziku i umjetnost.

1864. – Rođen je srbijanski književnik Branislav Nušić.

1878. – Završeno je Austro-ugarsko zaposjedanje BiH i pokrenut je veliki val muslimana – Bošnjaka prema Sandžaku, Turskoj, Kosovu i Makedoniji, gdje je tada bila još uvijek turska vlast. U ovom periodu austro-ugarske vladavine jedan dio Bošnjaka (po nekim procjenama, od 100.000 do 200.000 ljudi) se iselio u Tursku. BiH bila je 40 godina kondominij Austro-Ugarske (sve do proglašenja Države Slovenaca, Hrvata i Srba 29. oktobra 1918 godine).

1889. – Rođen je američki astronom Edwin Hubble.

1915. – Rođen je Mirče Acev, makedonski narodni heroj.

1918. – Njemačka prihvatila uslove saveznika za kapitulaciju u Prvom svjetskom ratu.

1935. – Završio je Dugi marš, tokom kojeg je probijena četvorostruka blokada Nacionalističke armije Čang Kaj Šeka. U proboju ka sjeveru pod borbom je pređeno više od 11.000 kilometara i marš je završen spajanjem dijelova kineske Crvene armije.

1935. – Alijansa ženskih pokreta Jugoslavije u više gradova organizovala zborove, zahtijevajući jednako, opšte, tajno, aktivno i pasivno pravo glasa za sve građane oba pola.

1940. – Rođen je bosanskohercegovački književnik Nedžad Ibrišimović.

1941. – Pred ofanzivom njemačke armije u Drugom svjetskom ratu sovjetska vlada proglasila opsadno stanje u Moskvi i prešla u Kujbišev, u najkritičnijem trenutku tokom napada nacističkih trupa na glavni sovjetski grad.

1941. – Hiljade civila u Kragujevcu u okupiranoj Srbiji ubijeno u kragujevačkom masakru.

1944. – Jedinice Narodnooslobodilačke vojske oslobodile Dubrovnik.

1944. – Jedinice Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije pod komandom generala Peka Dapčevića i Crvene armije pod komandom generala Vladimira Ivanoviča Ždanova u Drugom svjetskom ratu oslobodile Beograd. Tokom 12 dana teških borbi poginulo je 16.800 Nijemaca, a 8.739 je zarobljeno. Među oslobodiocima su poginula 2.944 jugoslovenska borca i 960 crvenoarmejaca. Zaplijenjeno je 1.500 njemačkih motornih vozila, 80 tenkova i 200 topova. Oslobađanjem glavnog grada Jugoslavije presječena je komunikacija Solun – Budimpešta, pa je njemačka grupa armija “E” morala da se izvlači iz Grčke nepovoljnijim pravcem, što je osjetno usporilo njeno povlačenje i povećalo gubitke.

1945. – Egipat, Sirija, Irak i Liban upozorili SAD da bi stvaranje jevrejske države moglo da izazove rat, a istog dana arapske zemlje su formirale organizaciju za borbu protiv cionizma – Arapsku ligu.

1949. – Jugoslavija izabrana za nestalnog člana Savjeta bezbjednosti UN.

1971. – Rođen je američki reper Snoop Dogg.

1992. – Umro je Koča Popović, učesnik Građanskog rata u Španiji, jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svjetskom ratu. Studije filozofije je završio na Sorboni. Bio je na istaknutim vojnim položajima u Narodnooslobodilačkom ratu, od komandanta Prve proleterske brigade do načelnika Generalštaba JNA. Od 1953. do 1964. bio je šef jugoslovenske diplomatije, a od septembra 1966. do aprila 1967, poslije pada Aleksandra Rankovića, potpredsjednik SFRJ.

2003. – U Beogradu preminuo poznati pozorišni i filmski glumac Miodrag Petrović Čkalja.

2003. – Haški tribunal objavio optužnice protiv generala bivše Vojske Jugoslavije Nebojše Pavkovića i Vladimira Lazarevića za zločine počinjene na Kosovu 1999. godine. Pavković, Lazarević i Lukić dobrovoljno se predali tom sudu 2005, a Đorđević je uhapšen 17. juna 2007. u Budvi, u Crnoj Gori, i izručen Tribunalu. Haški tribunal je 23. januara 2014. Pavkoviću potvrdio kaznu od 22 godine zatvora,Lukiću 20, a Lazareviću 14 godina zatvora. Vlastimir Đorđević je 2011. smanjena kazna sa 27 na 18 godina zatvora. Po istoj optužnici Nikoli Šainoviću, koji se predao 2. aprila 2002, potvrdio je 18 godina zatvora.

2013. – Preminula je supruga jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita Jovanka Broz.

(AbrašMEDIA)