Home » AbrašMEDIA » Hrana, a ne oružje: Akcija protiv militarizacije

Hrana, a ne oružje: Akcija protiv militarizacije

U četvrtak, 9. veljače u 14 sati kolektiv Hrana, a ne oružje na Cvjetnom trgu u Zagrebu dijelit će besplatni veganski obrok od namirnica prikupljenih na zagrebačkim tržnicama. Nakon kratke stanke na Cvjetnom trgu, između 14.30 – 15 sati prošetat ćemo do Trga Europe.

Saopštenje za javnost prenosimo u cjelosti:

“Ovu akciju organiziramo u znak protivljenja globalnoj militarizaciji i ksenofobnoj propagandi straha, mržnje i nepovjerenja, u čijem kontekstu se govori i o ponovnom uvođenju vojnog roka u Hrvatskoj. Ovom akcijom želimo upozoriti da je prava svrha retorike – koja zagovara naoružanje i ratove pod maskom sigurnosti i patriotizma – profit vojne industrije i političkih elita, te skretanje pažnje s pravih socijalnih problema. Pritom, osobito želimo naglasiti da su siromaštvo, glad i beskućništvo, korupcija, ksenofobija i zatupljujući sustav obrazovanja – pravi oblici strukturnog društvenog nasilja u Hrvatskoj.

Hrana, a ne oružje (Food Not Bombs) je anarhistički kolektiv koji je nastao ’80-tih godina u Bostonu u okviru anti-nuklearnih prosvjeda u SAD-u. Kolektiv se bavi direktnim, nenasilnim akcijama, te prikuplja odbačenu, a zdravu hranu, priprema veganske obroke i besplatno ih dijeli na javnim površinama.

Svrati do našeg štanda na topli ručak i digni svoj glas protiv ratne propagande!

Više o temi akcije:

ZAUSTAVIMO MILITARIZACIJU NA BALKANU!

Posljednjih mjeseci svjedoci smo medijskog huškanja i zastrašivanja navodnim novim sukobima na Balkanu, iako je sasvim jasno da nitko ne želi nove sukobe niti ima povoda za njih. Tako se redaju naslovi poput „Prijeti li novi rat na Balkanu?“ i „Novi rat na Balkanu je neizbježan“ te izjave političara poput „ Trebamo učiniti sve da ne dođe do novih etničkih sukoba na Balkanu“ (S. Lavrov), a sazivaju se i sastanci Europske komisije i NATO-a na tu temu.

Osim propagande, na Balkanu se već neko vrijeme događa i stvarna utrka u naoružanju. Hrvatska je odlučila povećati vojni proračun u 2017. g., a najavljuje i daljnje povećanje u 2018. g. (iako navodno nema novaca za obrazovanje, socijalnu skrb itd. ). Hrvatska od SAD-a kupuje 16 vojnih helikoptera OH58D Kiowa Warriors, čiji će transport i trening pilota platiti 30 miljuna dolara. Pentagon „nam“ poklanja 162 terenska vozila i 16 M270 MLRS raketnih sustava za koje bismo sami trebali kupovati rakete, a svaka stoji 2 miljuna dolara, na što Srbija odgovara najavom kupnje ruskih aviona MIG-35, od kojih svaki košta 27 milijuna dolara. Zanimljivo je da je Pentagon odlučio povećati svoj budžet za srednjoistočnu Europu sa 789 miljuna u 2016. g. na 3,4 miljarde u 2017. g. Također, u rujnu 2016. g. po prvi put je u Hrvatskoj održan sastanak najvišeg tijela NATO-a.

Najnovija je vijest uvođenje vojnog roka u Hrvatskoj, a istovremeno se slične ideje pojavljuju u Srbiji i BiH. Vojni rok bi trebao trajati između 21 i 28 dana i najavljuje se pilot projekt u 2018. g., a konačni početak u 2019. g., kada bi trebao obuhvaćati 30 000 mladića. U Vladi je odluka praktički donesena, samo je treba potvrditi Sabor, iako ankete pokazuju da je više od polovine građanstva protiv, a čak i analitičari upozoravaju da je mjesec dana prekratko vrijeme da bi vojni rok ičemu služio.

Naoružanje na Balkanu treba pogledati u širem kontekstu jer se istovremeno događa i naoružanje u Europi i cijelom svijetu, najveće nakon Hladnog rata. Nije tajna da se američki, njemački, ruski i drugi interesi susreću na Balkanu i lokalni političari i mediji samo su sluge većih politika. Posebno je u tijeku naoružanje u istočnoj Europi i baltičkim zemljama. Velika Britanija šalje bataljune u Estoniju, Njemačka u Litvu; NATO šalje 4 000 vojnika i specijalne postrojbe na granicu s Rusijom; SAD preko Njemačke šalje više od 2 500 tenkova i ostalih terenskih vozila u istočnu Europu; Rusi šalju 300 000 vojnika na svoje granice. Posebno je zabrinjavajuće da je Njemačka dopustila razmještanje američkog nuklearnog naoružanja na svom teritoriju, gotovo bez praćenja javnosti.

Ako svi ne učinimo nešto, ratna propaganda neće prestati niti će se države prestati naoružavati jer su političari oni koji pokreću ratove i jedini imaju koristi od ubijanja ljudi. Uz to, prizivanje rata skreće pažnju s pravih problema poput nezaposlenosti, siromaštva, nejednakosti itd. Svakom ratu prethodi propaganda kojoj je cilj uvjeriti ljude da postoje razlozi za ubijanje – jer nitko ne želi ratove, osim država – i većina ljudi će povjerovati masovnim medijima zbog nedostatka kritičnosti i pravih informacija. Ako se protiv nekoga treba boriti, to su isključivo političari koji izmišljaju ratove i podjele, a sve nas jednako tlače, bez obzira na narodnost. Danas su prosvjedi u ime mira i protiv naoružanja jednako potrebni kao i u doba najvećih antiratnih pokreta 60-ih i 70-ih godina, a gdje smo svi mi? Informiraj svoje poznanike i digni svoj glas protiv ratne propagande! Pokrenimo se!”

(AbrašMEDIA)