Riječni tokovi širom svijeta pali su na najniže vrijednosti prošle godine uslijed rekordnih vrućina, ugrožavajući zalihe vode u eri rastuće potražnje, navodi se u izvještaju agencije za vremenske prilike Ujedinjenih naroda.
Prema izvještaju o stanju globalnih vodnih resursa koji je objavila Svjetska meteorološka organizacija (WMO), došlo je do “ozbiljnog problema zbog globalnih zaliha vode, s pet uzastopnih godina protoka rijeka i dotoka u rezervoare ispod normalne vrijednosti”.
Dugotrajne suše smanjile su protok rijeka u velikim dijelovima Sjeverne, Centralne i Južne Amerike, pri čemu su slivovi rijeka Mississippi i Amazon prijavili rekordno niske vodostaje u 2023. godini, navodi se u izvještaju zasnovanom na podacima iz posljednjih 33 godine.
Slivovi rijeka Gang i Mekong također su imali ispod prosječne uslove, dodaje se u izvještaju. Sve u svemu, 50 posto globalnih slivnih područja nalazi se lošim uslovima, pri čemu je većina bila u deficitu i smanjena je dostupnost vode za poljoprivredu i industriju.
“Voda postaje najizrazitiji pokazatelj našeg vremena klimatskih nevolja, a ipak, kao globalno društvo, ne poduzimamo mjere da zaštitimo rezerve”, rekla je generalna sekretarka WMO-a Celeste Saulo novinarima na konferenciji u Ženevi.
Upozorila je da ciklusi vode postaju sve nestalniji zbog klimatskih promjena i pozvala na pojačano hidrološko praćenje kako bi se pratilo i reagovalo na promjene.
Meteorološka agencija, pozivajući se na podatke UN-Water, kaže da se oko 3,6 milijardi ljudi suočava s neadekvatnim pristupom vodi najmanje jedan mjesec godišnje – a očekuje se da će ta brojka porasti na pet milijardi do 2050. godine.
Stefan Uhlenbrook, direktor hidrologije SMO-a, rekao je da očekuje još više nestašice vode ove godine u dijelovima svijeta gdje su zabilježeni novi rekordi toplote.
„Veoma je vjerovatno da će ovo vruće i suho vrijeme nastaviti da presušuje tok rijeke“, rekao je novinarima.
Rekordna vrućina prošle godine također je rezultirala najvećim masovnim gubicima svjetskih glečera u posljednjih 50 godina, pokazao je izvještaj SMO. Sveukupno su izgubili 600 gigatona vode u godini ekstremnog topljenja.
Rijeke koje se napajaju glečerima kao što su one u Evropi i Skandinaviji imale su veliki protok rijeka kao rezultat, rekao je Ulenbruk, ali je rekao da će to značajno pasti u narednim godinama.
“Kada glečeri nestanu za još nekoliko decenija, bit će veoma dramatično”, rekao je.
(Agencije)