Nova analiza DNK drevnih modernih ljudi (Homo sapiens) u Europi i Aziji odredila je, preciznije nego ikad, vremensko razdoblje tijekom kojeg su se neandertalci miješali s modernim ljudima. To razdoblje je bilo prije otprilike 50.500 godina i trajalo je oko 7.000 godina, tj. do trenutka kada su neandertalaci počeli nestajati.
Ukrštanjem dvije skupine Euroazijci su naslijedili mnoge gene od naših neandertalskih predaka, koji ukupno čine između 1% i 2% naših današnjih genoma.
Procjena temeljena na genomskim analizama u skladu je s arheološkim dokazima da su moderni ljudi i neandertalci živjeli jedni pored drugih u Euroaziji između 6000 i 7000 godina. Analiza, koja je uključivala današnje ljudske genome kao i 58 drevnih genoma sekvenciranih iz DNK izolovane iz modernih ljudskih kostiju iz cijele Euroazije, otkrila je da je prosječno vrijeme ukrštanja neandertalaca i Homo sapiensa bilo prije oko 47.000 godina. Prethodne procjene vremena ukrštanja uključivale su period od prije 54 000 do 41 000 godina.
Novi datumi također ukazuju da je početna migracija modernih ljudi iz Afrike u Euroaziju zapravo završila prije 43 500 godina.
Duže trajanje protoka gena moglo bi objasniti, na primjer, zašto istočni Azijati imaju oko 20% više neandertalskih gena nego Europljani i zapadni Azijati. Ako su moderni ljudi krenuli prema istoku prije otprilike 47 000 godina, kao što arheološka nalazišta sugerišu, oni su već imali izmiješane neandertalske gene.
Tim sa UC Berkeley/MPI-EVA (University of California – Berkeley/Max-Planck-Institute for Evolutionary Anthropology, Germany) također je analizirao regije modernog ljudskog genoma koje sadrže gene naslijeđene od neandertalaca i neka područja koja su potpuno lišena neandertalskih gena. Otkrili su da su se područja u kojima nedostaju neandertalski geni, takozvane arhaične ili neandertalske pustinje, razvila brzo nakon ukrštanja dvije skupine. To sugeriše da su neke varijante neandertalskih gena u tim područjima genoma bile smrtonosne za moderne ljude.
Većina neandertalskih gena visoke frekvencije povezana je s imunološkom funkcijom, pigmentacijom kože i metabolizmom, kao što je objavljeno u nekim prethodnim studijama. Na primjer, jedna varijanta imunološkog gena naslijeđena od neandertalaca daje zaštitne efekte na koronavirus koji uzrokuje COVID-19. Neki od neandertalskih gena uključeni u imunološki sistem i pigmentaciju kože zapravo su postali učestaliji kod Homo sapiensa tokom vremena, što implicira da su možda bili korisni za ljudski opstanak.
Autori pretpostavljaju da su neki naslijeđeni neandertalski geni pomogli modernim ljudima koji su napustili Afriku da se bolje adaptiraju na oštru klimu ledenog doba i patogenima u novim sredinama.
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA