Iako ljudi muhe percipiraju najčešće kao dosadne insekte, one igraju ključnu ulogu kao neki od najplodnijih oprašivača na Zemlji. Nova istraživanja pod vodstvom naučnika sa Penn Statea sugerišu da su muhe sve više izložene riziku zbog rastućih globalnih temperatura.
U studiji koja je nedavno objavljena u Journal of Melittology, međunarodni tim istraživača proučavao je otpornost na toplinu za razne vrste pčela i muha u tropskim i suptropskim regijama Amerike.
Otkrili su da rastuće temperature predstavljaju veću prijetnju muhama nego pčelama, budući da pčele mogu tolerisati mnogo više temperature od muha i imaju širi raspon staništa.
Muhe igraju ključnu ulogu kao oprašivači. Odmah su iza pčela u smislu količine usjeva i staništa koje oprašuju, objasnila je Margarita López-Uribe, vanredna profesorica entomologije pri Penn Stateu i vodeća autorica studije.
Muhe su posebno važne za cjelokupno zdravlje i raznolikost divljih ekosistema, budući da olakšavaju reprodukciju brojnih biljnih vrsta, koje zauzvrat osiguravaju hranu i stanište drugim organizmima.
Muhe također sve više doprinose poljoprivredi. Na primjer, one su primarni oprašivač za stabla kakaovca koja proizvode plodove koji se koriste za izradu čokolade.
Insekti su posebno osjetljivi na porast temperature jer imaju ograničenu sposobnost regulisanja vlastite tjelesne temperature, objašnjava López-Uribe.
Kako bi razumjeli kako se različite vrste oprašivača nose s rastućim globalnim temperaturama, istraživači su proučavali kritični toplinski maksimum (CTMax, engl. critical thermal maximum) pčela i muha, odnosno maksimalnu temperaturu koju mogu izdržati prije nego što izgube sposobnost kretanja.
Tim je otkrio da pčele mogu podnijeti puno više temperature od muha. U prosjeku je CTMax za pčele bio 2,3 stupnja Celzijusa viši nego za muhe.
Također su otkrili da doba dana utječe na toleranciju pčela na toplinu.
Pčele koje su tražile hranu u hladnijim jutarnjim satima imale su viši CTMax od pčela aktivnih u toplijim poslijepodnevnim satima.
Studija je također otkrila da geografija igra ulogu u otpornosti insekata na toplinu.
Istraživački tim otkrio je da su muhe i pčele iz tropskih područja na visokim nadmorskim visinama poput Cajice u Kolumbiji imale niže vrijednosti CTMax od insekata u suptropskim regijama poput Kalifornije i Teksasa. Ovo ukazuje da bi insekti u hladnijim okruženjima na velikoj nadmorskoj visini mogli biti osjetljiviji čak i na mala povećanja temperature.
“U alpskom i subarktičkom okruženju muhe su primarni oprašivač”, naglašava López-Uribe.
“Ova studija nam pokazuje da imamo cijele regije koje bi mogle izgubiti svog primarnog oprašivača kako se klima zagrijava, što bi moglo biti katastrofalno za te ekosisteme”, zaključuje ona.
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA