Rekordni rezultat krajnje desne stranke Alternative za Njemačku (AfD) na parlamentarnim izborima u nedjelju nastavak je uspona radikalne, nacionalističke ili ekstremne desnice posljednjih godina u Evropi, piše AFP, prenosi Hina.
Na vlasti u Italiji i Mađarskoj
U Italiji Giorgia Meloni, čija je tvrdodesna populistička stranka Braća Italije izvojevala historijsku pobjedu na parlamentarnim izborima 2022, vodi vladu od oktobra te godine u koaliciji s još jednom krajnje desnom Ligom Mattea Salvinija i konzervativnom strankom Forza Italia.
Meloni je bila jedina evropska čelnica koja je prisustvovala inauguraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa 20. januara.
U Mađarskoj je suverenist Viktor Orban, premijer od 2010. godine, ponovno izabran u aprilu 2022. na četvrti uzastopni mandat nakon nadmoćne pobjede njegove stranke Fidesz na parlamentarnim izborima. U vladajućoj koaliciji je i demokršćanska stranka KDNP.
Orban se priprema za parlamentarne izbore na proljeće 2026, na kojima će ga izazvati bivši državni službenik Peter Magyar iz stranke Tisza.
Ostale koalicijske vlade
U Nizozemskoj je čelnik krajnje desnice Geert Wilders, čija je Slobodarska stranka (PVV) pobijedila na parlamentarnim izborima u novembru 2023, sklopio koalicijski sporazum s tri desne stranke u maju 2024.
Morao je odustati od svojih ambicija da postane premijer zato što su neke stranke prijetile da će se distancirati od njega zbog notorno antiislamskih i euroskeptičnih pozicija. Bivši šef obavještajne službe Dick Schoof postao je šef vlade.
U Slovačkoj se nacionalistički premijer Robert Fico (stranka Smer) vratio na vlast u oktobru 2023. Fico je među rijetkim čelnicima Evropske unije bliskih Kremlju, a udružio se s centrističkom strankom Hlas (Glas) i krajnje desnom strankom SNS.
U Finskoj je Finska stranka, krajnje desna stranka koja je ostvarila drugo mjesto na parlamentarnim izborima u aprilu 2023, članica vladajuće koalicije koju je formirao konzervativac Petteri Orpo, čija je Nacionalna koalicija desnog centra pobijedila na izborima.
U Švedskoj krajnja desnica podržava vladu
Krajnje desna stranka Švedski demokrati (SD), druga na parlamentarnim izborima 2022, nema predstavnika u Švedskoj vladi, ali je usko uključena u njezine odluke.
Čelnik konzervativaca Ulf Kristersson postao je šef vlade formiranjem većinskog bloka uz podršku SD-a na temelju koalicijskog programa koji je uključivao značajno smanjenje imigracije.
Izborni uspjesi
Ekstremna desnica bila je na pragu vlasti i u drugim zemljama.
Nakon historijske pobjede na parlamentarnim izborima u septembru 2024. austrijska Slobodarska stranka (FPÖ), koju su osnovali bivši nacisti, a sada je vodi Herbert Kickl, počela je u januaru pregovore o formiranju vlade s konzervativnom ÖVP-om. No, ti pregovori su propali, pogotovo zato što je krajnja desnica htjela gurnuti zemlju u euroskepticizam.
ÖVP i FPÖ već su udružili snage kako bi upravljali u pet od devet austrijskih regija.
U Francuskoj je republikanski front, formiran za izbore u ljeto 2024, spriječio Nacionalno okupljanje (RN) da dođe na vlast. No, ta krajnje desna stranka, čija je čelnica Marine Le Pen bila protivnica Emmanuelu Macronu na posljednjim dvama predsjedničkim izborima, danas je relativno vodeća stranka u Nacionalnoj skupštini.
Proboj
U Njemačkoj je AfD uz podršku saradnika Donalda Trumpa udvostručio rezultat na parlamentarnim izborima u nedjelju i s 20,8 posto podrške pozicionirao se iza demokršćana predvođenih Friedrichom Merzom. Potonji je odbacio savezništvo s nacionalističkom i antimigrantskom strankom za formiranje koalicijske vlade.
U Belgiji je krajnje desna stranka Flamanski interes (VB) vodila prema anketama u Flandriji, najnaseljenijoj regiji, uoči parlamentarnih izbora u junu 2024. N-VA, stranka aktuelnog premijera Barta De Wevera, na kraju je zadržala svoje vodstvo. VB je poboljšao svoje rezultate i u flamanskom parlamentu s 31 od 124 mjesta te u saveznom parlamentu u kojemu čini najveću opozicijsku grupu s 20 zastupnika.
U Portugalu je krajnje desna stranka Chega (Dosta) osnažila svoj status treće političke snage u zemlji s osvojenih 18,1 posto glasova na parlamentarnim izborima u martu 2024.
Na parlamentarnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu u julu 2024, na kojima je Laburistička stranka Keira Starmera došla na vlast nakon 14 godina konzervativne vlade, antiimigracijska Reformska stranka Nigela Faragea osvojila je oko 14 posto glasova i ušla u parlament s pet mjesta.
(Agencije)