U potencijalnom značajnom otkriću, naučnici su koristeći svemirski teleskop James Webb pronašli ono što nazivaju najjačim znakovima mogućeg života izvan našeg Sunčevog sistema, otkrivajući u atmosferi strane planete hemijske otiske plinova koji na Zemlji nastaju samo biološkim procesima.
Dva plina – dimetil sulfid, ili DMS, i dimetil disulfid, ili DMDS – koji su dio Webbovog promatranja planete nazvane K2-18 b, na Zemlji stvaraju živi organizmi, prvenstveno mikrobni životi oblici kao što je morski fitoplankton – alge, prenosi Reuters.
Ovo sugerira da planet možda vrvi mikrobnim životom, objavili su istraživači. Naglasili su, međutim, da ne najavljuju otkriće stvarnih živih organizama, već mogućeg biopotpisa, odnosno pokazatelja biološkog procesa, te da otkrića treba promatrati s oprezom, uz potrebna dodatna proučavanja.
Ipak, izrazili su uzbuđenje zbog ovog otkrića. Ovo su prve naznake vanzemaljskog svijeta koji je vjerovatno naseljen, rekao je astrofizičar Nikku Madhusudhan s Instituta za astronomiju Univerziteta u Cambridgeu, glavni autor studije objavljene u časopisu Astrophysical Journal Letters.
‘Transformacijski trenutak
“Ovo je transformacijski trenutak u potrazi za životom izvan Sunčevog sistema, gdje smo pokazali da je moguće otkriti biopotpise na potencijalno nastanjivim planetima s trenutnom opremom. Ušli smo u eru promatračke astrobiologije”, rekao je Madhusudhan.
Madhusudhan je naglasio da se trenutno odvijaju razni napori u potrazi za znakovima života u našem Sunčevom sistemu, uključujući različite tvrdnje o okruženjima koja bi mogla biti pogodna za život na mjestima poput Marsa, Venere i raznih ledenih mjeseca.
Planeta K2-18 b je 8,6 puta masivnija od Zemlje i ima promjer gotovo 2,6 puta veći od naše planete.
Kruži u “naseljivoj zoni” – udaljenosti na kojoj tekuća voda, ključni sastojak života, može postojati na planetarnoj površini – oko crvene patuljaste zvijezde manje i manje sjajne od našeg Sunca, koja se nalazi na udaljenosti otprilike 124 svjetlosne godine od Zemlje u zviježđu Lava. Svjetlosna godina je udaljenost koju svjetlost prijeđe u godini, 9.500 milijardi kilometara. Identificiran je još jedan planet koji kruži oko ove zvijezde, navodi Reuters.
Otprilike 5.800 planeta izvan našeg solarnog sistema, koji se nazivaju egzoplaneti, otkriveno je od 1990-ih. Naučnici su pretpostavili postojanje egzoplaneta koji se nazivaju hiceanski svjetovi – prekrivenih tekućim vodenim okeanom u kojem žive mikroorganizmi i s atmosferom bogatom vodikom.
Webbova ranija promatranja, koja su pokrenuta 2021. i postala operativna 2022, identificirala su metan i ugljikov dioksid u atmosferi K2-18 b, što je prvi put da su molekule na bazi ugljika otkrivene u atmosferi egzoplaneta u zoni pogodnoj za život zvijezde.
Svijet prepun života
“Jedini scenarij koji trenutno objašnjava sve podatke dobijene do sada s JWST-a (Svemirski teleskop James Webb), uključujući prošla i sadašnja opažanja, je onaj u kojem je K2-18 b hiceanski svijet koji vrvi životom”, rekao je Madhusudhan. “Međutim, moramo biti otvoreni i nastaviti istraživati druge scenarije.”
Madhusudhan je rekao da u slučaju hiceanskih svjetova, ako postoje, “govorimo o mikrobnom životu, vjerovatno poput onoga što vidimo u Zemljinim okeanima.” Pretpostavlja se da su njihovi okeani topliji od Zemljinih.
Upitan o mogućim višestaničnim organizmima ili čak inteligentnom životu, Madhusudhan je rekao: “U ovoj fazi nećemo moći odgovoriti na ovo pitanje. Osnovna pretpostavka je da postoji jednostavan mikrobni oblik život.”
DMS i DMDS, oba iz iste hemijske porodice, predviđeni su kao važni biopotpisi egzoplaneta. Webb je otkrio da su jedno ili drugo, ili možda oboje, bili prisutni u atmosferi planete s nivoom pouzdanosti od 99,7 posto, što znači da još uvijek postoji 0,3 posto šanse da je opažanje statistička slučajnost.
Plinovi su otkriveni u atmosferskim koncentracijama većim od 10 dijelova na milion po volumenu.
“Za referencu, to je hiljadama puta više od njihovih koncentracija u Zemljinoj atmosferi i ne može se objasniti bez biološke aktivnosti temeljene na postojećem saznanju”, rekao je Madhusudhan.
Naučnici koji nisu bili uključeni u studiju savjetovali su oprez.
Dodatne analize
“Bogati podaci s K2-18 b čine ga primamljivim svijetom”, rekao je Christopher Glein, glavni naučnik u Odjelu za svemirske nauke Istraživačkog instituta Southwest u Texasu. “Ovi najnoviji podaci vrijedan su doprinos našem razumijevanju. Ipak, moramo biti vrlo pažljivi da testiramo podatke što je temeljitije moguće. Radujem se dodatnom, nezavisnom radu na analizi podataka koji počinje već sljedeće sedmice.”
K2-18 b je dio “podneptunske” klase planeta, s promjerom većim od Zemljinog, ali manjim od Neptuna, najmanjeg plinovitog planeta našeg Sunčevog sistema.
Kako bi utvrdili hemijski sastav atmosfere egzoplaneta, astronomi analiziraju svjetlost njegove zvijezde domaćina dok planeta prolazi ispred nje iz perspektive Zemlje, što se naziva metoda tranzita. Kako planeta prolazi, Webb može detektirati smanjenje zvjezdanog sjaja, a mali dio zvjezdanog svjetla prolazi kroz planetarnu atmosferu prije nego što ga otkrije teleskop. To naučnicima omogućuje određivanje konstitutivnih plinova atmosfere planeta.
Webbova prethodna promatranja ove planete dala su oprezni nagovještaj DMS-a. Njegova nova promatranja koristila su drugačiji instrument i drugačiji raspon valnih dužina svjetlosti.
Život u svemiru
“Sveti gral” nauke o egzoplanetima, rekao je Madhusudhan, je pronaći dokaze o životu na planeti sličnoj Zemlji izvan našeg solarnog sistema. Madhusudhan je rekao da se naša vrsta hiljadama godina pitala “jesmo li sami” u svemiru, a sada bi moglo biti u roku od samo nekoliko godina od otkrivanja mogućeg vanzemaljskog života na hiceanskom svijetu.
Ali Madhusudhan ipak poziva na oprez.
“Prvo moramo ponoviti opažanja dva do tri puta kako bismo bili sigurni da je signal koji vidimo robustan i kako bismo povećali značaj detekcije” do nivoa na kojoj su izgledi za statističku slučajnost ispod otprilike jedan prema milion, rekao je Madhusudhan.
“Drugo, potrebno nam je više teorijskih i eksperimentalnih studija kako bismo bili sigurni postoji li neki drugi abiotički mehanizam (koji ne uključuje biološke procese) za stvaranje DMS-a ili DMDS-a u planetarnoj atmosferi poput one K2-18 b. Iako su prethodne studije sugerirale (kao) robusne biopotpise čak i za K2-18 b, moramo ostati otvorenog uma i tražiti druge mogućnosti”, rekao je Madhusudhan.
Dakle, otkrića predstavljaju “veliko ako” o tome jesu li opažanja posljedica života i nije “ni u čijem interesu da se prerano tvrdi da smo otkrili oblik života”, rekao je Madhusudhan.
(Agencije)