U prvoj rečenici analize nivoa olova u krvi kod ispitanika iz općine Vareš, koju je izdao Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, navedeno je da „većina ispitanika ima nivoe olova koji su unutar očekivanih granica za područja sa industrijskom aktivnošću“.
Saopštenje Instituta za zdravlje i sigurnost hrane možete pronaći ovdje.
Ovakvom formulacijom Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica direktno implicira da je prisustvo olova u krvi stanovnika Vareša posljedica rudarskih aktivnosti, jer na području općine Vareš praktički trenutno ne postoje druge industrijske aktivnosti, navode iz Udruženja građana Fojničani Maglaj.
Osim toga, formulacija „očekivano za područja sa industrijskom aktivnošću“ implicira da su povišene vrijednosti olova posljedica profesionalne izloženosti, odnosno da testirani ili dio njih rade u rudniku ili postrojenju za preradu, što nije tačno.
Naprotiv, testirani nisu rudarski radnici, a nalazi radnika rudnika i postrojenja uopće nisu dostupni javnosti. Bez podataka o razinama olova u krvi samih radnika ne može se upoređivati profesionalna i opća populacija niti upotrebljavati formulacija da je razina olova u krvi “očekivana za područja sa industrijskom aktivnošću“.
Ono što je ključno, a što ponovno naglašavamo na temelju jasnog i nedvosmislenog naučnog konsenzusa, jeste da olovo nije bezopasna supstanca i da ne postoji sigurna razina olova u krvi. Ovaj rizik je osobito izražen kod djece, kod kojih i niske koncentracije mogu imati ozbiljne i dugoročne posljedice po zdravlje i razvoj.
Nadalje, u izvještaj se uvode nove referentne vrijednosti, 5 μg/dL za odrasle i 3,5 μg/dL za djecu, bez jasnog navođenja izvora tih pragova, bez pozivanja na važeće domaće propise, smjernice ili metodologiju.
Time se zanemaruju referentne vrijednosti navedene u samim laboratorijskim nalazima, gdje je granična vrijednost definirana na 28 μg/L (=2,8 μg/dL), te se svjesno umanjuje broj osoba čiji su nalazi pokazali više razine od laboratorijskih referentnih vrijednosti.
Ako je već kao prag uzeta vrijednost od 5 μg/dL, nužno je jasno naglasiti da ni taj prag ne predstavlja sigurnu granicu, nego indikator povećane izloženosti koji zahtijeva hitnu reakciju. Pojava i jednog jedinog slučaja s takvom koncentracijom olova u krvi predstavlja signal za zabrinutost i potrebu za hitnim mjerama.
Činjenica da je čak 16 osoba, samo u posljednjem testiranju, iznad tog praga jasno ukazuje da se ne radi o izoliranom slučaju, već o ozbiljnom problemu koji zahtijeva sistemsku analizu izvora izloženosti, pojačane preventivne mjere i transparentan plan daljeg praćenja.
Stoga od Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica javno zahtijevamo potpunu transparentnost i objavu cjelovitih rezultata u anonimiziranom obliku: pojedinačne izmjerene vrijednosti, osnovne demografske pokazatelje (dobne skupine i spol), bez navođenja ličnih podataka, te jasno navođenje izvora i metodologije za pragove koji se koriste u interpretaciji.
Javnozdravstvena komunikacija mora biti precizna, nedvosmislena i zasnovana na principu prevencije, a ne na umirujućim formulacijama koje mogu dovesti do pasivnosti institucija i stanovništva.
Već s prvim nalazima bilo je očigledno da situacija zahtijeva ozbiljnost, odgovornost i hitno djelovanje, a ne komuniciranje koje, najblaže rečeno, djeluje amaterski i koje namjerno ili slučajno umanjuje stvarni rizik na koji utvrđeni nalazi ukazuju”, navodi se u saopštenju.
(AbrašMEDIA)