Sala “Centar za kulturu i informisanje” bila je premala da primi sve zainteresovane građane, ekološke aktiviste, predstavnike lokalne uprave, investitora “HES Gornja Drina”, javnih preduzeća i ustanova.
“Danas u Foči smo mogli čuti gotovo isključivo pozitivne komentare na projekat koji i dalje ima brojne nedostatke, a pitanja u kojima je izražena zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica izgradnje HE “Buk Bijela” dočekana su vrlo negativno od strane prisutnih, te sa paušalnim odgovorima od strane pojedinih članova ekspertskog tima, odnosno izrađivača studije”, naveli su iz Centra za životnu sredinu.
Oni smatraju da je bespotrebna ironija u pojedinim odgovorima neprihvatljiva na ovakvim događajima, jer je javna rasprava mjesto gdje svi građani ove države imaju zakonsko pravo da kažu svoje mišljenje i da zahtjevaju odgovore.
“Sveobuhvatna studija koja je danas predstavljena, ipak nije dala odgovor na sva pitanja.
Između ostalog, kumulativni efekat koji je obrađen u studiji je zasnovan na istraživanju voda sprovedenom na samo tri lokacije, iako se radi o dionici dugoj 30 kilometara, koliko bi HES “Gornja Drina“ kojem pripada i HE “Buk Bijela”, obuhvatio.
Takođe, u studiji nema podataka o obračunu velikih voda uslijed, kako je navedeno, nepostojanja adekvatnih ulaznih podataka. Bez ovog podatka ne možemo znati da li će ovaj projekat povećati opasnost od poplava i time ugroziti bezbjednost stanovništva nizvodno. Na ovo pitanje danas nismo dobili odgovor.
Rijeka Drina predstavlja najznačajnije stanište mladice u BiH, a jedno od najvažnijih u Evropi u smislu dužine staništa. Ukoliko se izgradi HE “Buk Bijela” i kompleks HES „Gornja Drina“, to više neće biti slučaj.
– Na javnoj raspravi predstavljeni su argumenti obrađeni u studiji uticaja na životnu sredinu u kojima se tvrdi da rješenje za očuvanje mladice postoji i da je to izgradnja mrijestilišta koje je planirano na rijeci Bjelavi, pritoci Drine.
– Ove tvrdnje su takođe paušalne, s obzirom na činjenicu da je ovako osjetljivu vrstu jako teško uzgojiti u vještačkim uslovima, na što su ukazali i neki od prisutnih stručnjaka”, naveli su iz Centra za životnu sredinu.
Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, čiji su predstavnici/e prisustvovali raspravi navode kako će dostaviti komentare i primjedbe na nacrt Studije uticaja na životnu sredinu i nastaviti pratiti ovaj postupak, u koji su se uključili i u oktobru 2024. godine, dostavljanjem komentara na prvobitni Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu.
“Tada smo, između ostalog, ukazali da u konkretnom slučaju postoji prethodno pitanje, odnosno neriješeni spor tiče statusa koncesionog dobra, nadležnosti za njihovo donošenje, te dodjele koncesije na koncesionom dobru koje je državna imovina, tražeći obustavu postupaka pred Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju dok Komisija za koncesije BiH ne riješi sporna pitanja između entiteta.
Također naglašavamo da je procjenu uticaja na životnu sredinu nužno provesti u skladu s Odlukom broj 45 COM 7B.93 Odbora za svjetsku baštinu UNESCO, što podrazumijeva i procjenu uticaj realizacije projekta na Durmitor i rijeku Taru u bliskoj saradnji s Crnom Gorom”, navode.
(AbrašMEDIA)