Ako Europski parlament 18. svibnja usvoji uredbu o novim GMO-ima, onima dobivenim “novim genomskim tehnikama”, dio njih ne bi se označavao ni prolazio sigurnosne provjere, čemu se protivi cijeli niz ekoloških udruga, udruga proizvođača hrane i organizacija potrošača. “Ovdje se ne radi o inovacijama, već o tome da se nekolicini velikih biotehnoloških i pesticidnih korporacija omogući da ostvare profit na leđima milijuna poljoprivrednika i potrošača te prirode”, komentirali su iz mreže europskih ekoloških organizacija Friends of the Earth Europe, a čak i trgovci poput dm-a traže obavezno označavanje.
Piše: Marina Kelava, H-Alter
Europska unija planira značajno oslabiti regulaciju genetski modificiranih organizama (GMO) u EU-u novom Uredbom o biljkama dobivenim određenim novim genomskim tehnikama i o njihovim proizvodima, upozorava cijeli niz ekoloških udruga, udruga proizvođača hrane i organizacija potrošača uoči glasanja o ovoj uredbi koje je na rasporedu u Europskom parlamentu 18. svibnja. Riječ je o novoj generaciji GMO-a koji se nazivaju i GMO-ima dobivenim “novim genomskim tehnikama” (NGT).
“Više od dvadeset godina Europljani jasno daju do znanja da ne žele GMO-e na svojim tanjurima. Kako se naši ministri sada usuđuju pokušavati ih prokrijumčariti, zacrnjujući ih s etiketa? Ovdje se ne radi o inovacijama, već o tome da se nekolicini velikih biotehnoloških i pesticidnih korporacija poput Bayera omogući da ostvare sve veći profit na leđima milijuna poljoprivrednika i potrošača te prirode”, komentirali su iz mreže europskih ekoloških organizacija Friends of the Earth Europe glasanje krajem travnja kada je Vijeće Europe koje je podržalo prijedlog.
Hrvatska je bila jedna od nekoliko zemalja članica EU-a koje su glasale protiv ovog prijedloga u Vijeću Europe, no nakon toga je 5. svibnja i Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) EP-a podržao kompromisni tekst dogovoren između Parlamenta, Vijeća i Komisije te će o njemu još konačno glasati Europski parlament.
Ključna odredba prijedloga je uvođenje razlikovanja dvije razine novih genomskih tehnika, gdje kategoriju NGT1 čine biljke koje se reklamira kao slične konvencionalnim biljkama i koja bi bila bi izuzeta od većine strogih GMO pravila, dok bi NGT2 biljke i dalje podlijegale punom postupku autorizacije i označavanja. NGT1 biljke se tako ne bi označavale na tržištu niti bi prolazile stroge sigurnosne provjere.
Odbor za okoliš jest inzistirao da se svo sjeme NGT biljaka mora označiti, a sve NGT varijante moraju biti navedene u javnoj bazi podataka kako bi poljoprivrednici i potrošači imali pravo na izbor. Potvrdili su i da uporaba NGT-a ostaje zabranjena u ekološkoj proizvodnji, a podržali su i zahtjev za potpunom zabranom patentiranja svih NGT biljaka, biljnog materijala i genetskih informacija kako bi se “spriječila ovisnost poljoprivrednika o velikim korporacijama i očuvala pravna sigurnost”.
No, ostaje činjenica da usvajanjem ovakve Uredbe krajnji potrošači, građani, ne bi znali što kupuju i što jedu. Ovakvo novo reguliranje Europska komisija opravdava sigurnošću hrane, tj. omogućavanjem bržeg razvoja usjeva otpornijih na klimatske promjene i štetočine, ali brojni protivnici ne smatraju ovu argumentaciju opravdanjem. Čak 350 prehrambenih tvrtki iz 16 zemalja, kao i udruge potrošača, pozvale su na zadržavanje jasnog označavanja za nove GMO-e.
“Ako se uredba usvoji, više ne bi bilo prethodnih sigurnosnih provjera, obvezne sljedivosti ili označavanja na pakiranju za nove GMO-e. To bi značilo da bi GM proizvodi mogli doći na polja poljoprivrednika i naše tanjure, a da mi za njih ne znamo. Svi ti novi GMO-i zaštićeni su patentima, što jača kontrolu nekoliko multinacionalnih kompanija nad sjemenkama. To predstavlja veliku prijetnju našem suverenitetu hrane i poljoprivredi bez GMO-a”, ističe iz Europske koordinacije Via Campesine, organizacije malih poljoprivrednika.
Razlika između klasičnih GMO-a i NGT-a je u tome što NGT često ne ubacuje gene iz druge vrste, nego mijenja već postojeće gene unutar npr. kukuruza kako bi postao otporniji na npr. sušu no poljoprivrednici pitaju “ako su ovi novi GM proizvodi toliko obećavajući koliko tvrdi industrija sjemena, zašto ne bi bili u skladu s tim označeni?”
“Čvrsto se zauzmite za europski prehrambeni suverenitet i iskoristite ovu posljednju priliku na plenarnom glasovanju kako biste postigli tekst koji bi mogao uspostaviti minimalne zaštitne mjere, odbacite tekst u njegovom sadašnjem obliku”, pozvali su i iz IFOAM Organics Europe, krovne europske organizacije za organsku hranu i poljoprivredu.
Čak se i Savez europskih trgovaca hranom, koji čine REWE Grupa, Alnatura, Denree, dm-drogerie markt, EcorNaturaSì (Italija) i Odin (Nizozemska), pridružio pozivu tvrtki iz cijelog lanca vrijednosti, izdajući zajedničko pismo u kojem zahtijevaju poboljšanja trenutnog nacrta uredbe.
“Transparentno označavanje genetski modificirane hrane ključno je za potrošače, kao i za sve dionike uključene u lanac opskrbe. Kao trgovci, stoga potičemo zastupnike Europskog parlamenta da ovaj vrlo razuman zahtjev ugrade u zakon” izjavila je Kerstin Erbe, izvršna direktorica dm marki.
Organizacije poput Corporate Europe Observatory i Via Campesine pozivaju građane da šalju pisma svojim zastupnicima u Europskom parlamentu i pozovu ih da se usprotive uredbi. Pisma možete slati OVDJE, OVDJE ili OVDJE.