Više od 75 naučnika i naučnica iz više od deset država regije i Evrope okupilo se na prvoj Sedmici nauke na Uni koja se od 1. do 7. juna održava u organizaciji Riverwatcha, u partnerstvu s Fondacijom Atelje za društvene promjene ACT i Centrom za životnu sredinu. Tokom sedam dana istraživanja stručnjaci iz različitih oblasti proučavat će biodiverzitet Une i njenih pritoka te prikupljati naučne dokaze koji će doprinijeti procesu održivijeg uspostavljanja i sveobuhvatnije zaštite stotina kilometara sliva ove rijeke.

Mnogo više od obične rijeke, Una je simbol života i neraskidiv dio identiteta zajednica kroz koje protiče na svom više od 216 kilometara dugom putovanju od izvora kod Donje Suvaje u Hrvatskoj, preko većeg dijela toka kroz Bosnu i Hercegovinu, pa sve do ušća u Savu ponovo u Hrvatskoj. Sa slivnim područjem od 10.200 kvadratnih kilometara, Una je poznata po jedinstvenim sedrenim formacijama, vodopadima i bogatoj vodenoj vegetaciji. Njen sliv obuhvata 15 značajnih pritoka među kojima su Sana, Sanica, Unac, Dabar, Ribnik, Klokot i Krka.

Ulrich Eichelmann iz Riverwatcha istakao je da Sedmica nauke na Uni predstavlja jedinstvenu priliku za objedinjavanje naučnih znanja i zaštitarskih inicijativa. „Sedmica nauke na Uni okuplja brojne naučnike raznih ekspertiza koji će istraživati floru i faunu rijeke Une i njenih pritoka, a njihova saznanja pomoći će ostvarenju vizije šire zaštite cijelog toka Une u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj“, rekao je Eichelmann.

Prvog dana istraživanja, uprkos kišnom vremenu, naučni timovi ostvarili su značajne rezultate na terenu. U istraživanjima su učestvovali timovi za makrozoobentos, ribe, kopnene ekosisteme, insekte i ptice, dok tim za istraživanje pećina započinje terenski rad od utorka. Naučnici tokom cijele sedmice istražuju na koji način su Una, njene pritoke i okolna staništa međusobno povezani te zašto je očuvanje tih prirodnih veza ključno za dugoročnu zaštitu riječnog sistema.
Nekoliko kilometara nizvodno od istraživačkog kampa zabilježeni su tragovi aktivnosti dabrova, uključujući tragove ishrane i kretanja. Početna istraživanja kopnenih ekosistema pokazala su i prisustvo aktivnih populacija trčaka, grupe tvrdokrilaca čije prisustvo potvrđuje visok stepen očuvanosti lokalnih staništa.
Ihtiološki tim fokusirao je istraživanja na pronalazak mladih jedinki mladice, jedne od najznačajnijih riječnih vrsta ovog područja. Utvrđivanje prisustva mladih jedinki od presudnog je značaja za identifikaciju mrijestilišta i bolje razumijevanje staništa koja ova vrsta koristi tokom ranih faza razvoja. Takvi podaci predstavljaju važan doprinos budućim strategijama zaštite slatkovodnih ekosistema.

Vodeći naučnik Sedmice nauke na Uni, profesor Gabriel Singer s Univerziteta u Innsbrucku, naglasio je izuzetnu vrijednost ovog riječnog sistema u evropskim okvirima.
„Una je izuzetan riječni sistem na evropskom nivou. Ako dođete ovdje kao naučnik, možete raditi decenijama zbog raznolikosti biodiverziteta ovog područja. U razgovoru sa svojim studentima rekao sam im da bih, kada bih bio riba, volio da živim u Uni. Potencijal koji Una ima je izuzetan ne samo za istraživače i naučnike, već i za snimatelje i novinare, jer se ovdje zaista može vidjeti kako izgleda zdrava rijeka. Kao takva, Una zaista treba sveobuhvatnu zaštitu cijelog svog sliva. To su potencijalno stotine kilometara rijeka“, rekao je Singer.
Na unskim adama tim za riječnu ekologiju započeo je detaljno mapiranje riječnih ostrva s ciljem procjene njihove površine, nadmorske visine i izloženosti poplavama tokom visokih vodostaja. Paralelno se istražuje sastav biljnog svijeta i struktura vegetacije. Ova istraživanja obuhvatit će približno 200 kilometara riječnog toka, od Martin Broda do ušća Une u Savu.
Istraživanja na izvorišnom području donijela su i jedno iznenađenje. Umjesto očekivanog prisustva autohtonog riječnog raka, naučnici su pronašli invazivnog signalnog raka porijeklom iz Sjeverne Amerike. Njegovo prisustvo tako visoko uzvodno predstavlja zabrinjavajući nalaz jer bi bez odgovarajućih mjera ova invazivna vrsta mogla nastaviti širenje kroz cijeli tok Une i ugroziti domaće populacije riječnih rakova.
Terenski rad nastavljen je i tokom večernjih sati kada je tim za istraživanje kopnenih insekata prikupljao uzorke iz postavljenih klopki radi procjene biomase i biodiverziteta. Posebna pažnja posvećena je jednodnevkama, tularima i kamenjarkama, grupama organizama koje predstavljaju jedne od najvažnijih pokazatelja kvaliteta riječnih voda.

Aktivistkinja Fondacije ACT Azra Berbić poručila je da Sedmica nauke predstavlja važan trenutak za budućnost Une i svih zajednica koje zavise od njenog očuvanog riječnog sistema.
„Sedmica nauke na Uni izuzetno je važan trenutak za sve ljude koji žive u njenom slivu, ali i za ljude širom regije i Evrope, jer se ovdje uz podršku naučnika i svih drugih započinje novo poglavlje usmjereno ka prijeko potrebnoj sveobuhvatnoj zaštiti unskog sliva kako bi se osigurao održivi opstanak ovog jedinstvenog riječnog sistema. Kako bismo Unu sačuvali za nas i buduće generacije, moramo zajedno raditi na koracima koji će eliminisati prijetnje s kojima se suočava i osigurati da Una i njene pritoke slobodno i zdravo teku te da ljudi žive u harmoniji s njihovim tokovima. Kada kažem svi, mislim na naučnike, medije i aktiviste koji su ovdje, ali isto tako i lokalno stanovništvo, vlasti na svim nivoima, neovisno o političkim podjelama te administrativnim i državnim granicama, jer Una je tu da nas spaja“, kazala je Berbić.
Sedmica nauke na Uni predstavlja važan korak u procesu proglašenja Nacionalnog parka „Divlje rijeke Una“. Naučni dokazi koji budu prikupljeni tokom ove međunarodne istraživačke misije dodatno će potvrditi ono što je već jasno, Una zaslužuje najviši stepen zaštite kako bi ostala slobodna, živa i sačuvana za buduće generacije.
(AbrašMEDIA)

