Gusta magla koja prekriva bilo koji krajolik izazvat će negodovanje i nelagodu kod većine ljudi. Neki će se možda prisjetiti kakvog horor filma dok će drugi prigovoriti visokom stupnju vlage u zraku. Ali magla skriva puno toga više.
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Environmental Microbiology, pokazalo je da je magla zapravo – živa. Točnije, toliko je puna života da je istraživači nazivaju golemim vodenim ekosustavom.
Koautor studije, Ferran Garcia-Pichel sa Sveučilišta Arizona State, rekao je da kapljice magle nastanjuju milijuni bakterija. ‘Kada uzmete sve kapljice zajedno, koncentracija bakterija ista je kao u oceanu’, istaknuo je u izjavi.
Iako prisutnost bakterija u kapljicama vode u zraku nije ništa novo, ova studija objasnila je što one rade dok lebde u kapljicama magle i kako to utječe na okoliš. ‘Vrlo je ograničeno znanje o tome koje su vrste bakterija prisutne u magli, a ona je poput oblaka na razini tla’, ističe glavna autorica studije Thi Thuong Thuong Cao, istraživačica na Sveučilištu Arizona State.
Znanstvenici su tijekom istraživanja pomno prikupljali uzorke zraka prije, tijekom i nakon pojave magle, posebice radijacijske magle koja se formira u mirnijim danima, bez vjetra. Analiza uzoraka pokazala je da samo jedan posto kapljica magle sadrži bakterije, no samo nekoliko tih kapljica ima oko deset milijuna bakterija.
Zanimljivo, nakon pojave magle, udio metilobakterija, poznatih po proždiranju jednostavnih ugljikovih spojeva, ali i zagađivača poput formaldehida, uvelike se povećao. I ne samo to: bakterije su aktivno rasle i množile se zahvaljujući formaldehidu koji su koristile kao hranu.
‘Ako bakterije rastu, onda su im kapljice stanište’, istaknuo je Garcia-Pichel te dodao kako ovo pokazuje da bi bakterije mogle utjecati na kvalitetu zraka, primjerice uništavajući zagađivače.
Nalazi bi također mogli utjecati na način na koji znanstvenici razumiju i predviđaju vrijeme i klimu. U zasebnom projektu Cao je proučavala bakterije kao pomagače u kemijskim reakcijama u oblacima.
‘Možda je važno uzeti u obzir to da, osim što potiču kemijske reakcije, bakterije rastu unutar tih kapljica. To može promijeniti priču – umjesto da budu samo katalizator, one tamo imaju i drugu aktivnost, što može promijeniti način na koji do sada sve modeliramo’, kaže ona.
Proučavanje biološke aktivnosti u oblacima relativno je novo pa znanstvenici mnoge stvari još ne razumiju.
‘Noću, naprimjer, nema toliko atmosferske kemije. Kemiju uglavnom pokreću sunce i svjetlost. Ali ako bakterije i dalje rade svoje čak i tijekom noći, mogu biti važne’, dodao je na kraju Pierre Herckes, koautor i profesor na Školi molekularnih znanosti Sveučilišta Arizona State.
Znanstvenici će nastaviti proučavati maglu i njene ‘stanovnike’ ne bi li otkrili više o ovom fascinantnom ekosustavu.
Izvor: T-portal.hr