Međunarodni tim znanstvenika otkrio je čak 31 dosad nepoznatu morsku vrstu tijekom samo dva tjedna istraživanja u južnom Atlantiku, u međunarodnim vodama uz obalu Brazila. Istraživači vjeruju da bi brzina kojom su nove vrste otkrivene i identificirane mogla predstavljati svojevrsni rekord, ponajviše zahvaljujući naprednim tehnologijama korištenima tijekom ekspedicije.
Istraživanje je provedeno na istraživačkom brodu Falkor (too), kojim upravlja Institut za oceanografiju Schmidt, uz potporu Sveučilišta Zapadne Australije i drugih znanstvenih institucija. U ekspediciji je sudjelovalo dvadesetak stručnjaka iz SAD-a, Australije, Brazila i Japana.
Polazeći iz Salvadora u brazilskoj saveznoj državi Bahia, istraživači su se usredotočili na tzv. srednji sloj oceana, područje između morskog dna i osunčanog površinskog sloja. Riječ je o najvećem staništu na Zemlji, koje obuhvaća čak 90 posto životnog prostora na našem planetu, ali je ujedno i jedno od najslabije istraženih, piše Guardian.
Među novootkrivenim vrstama nalaze se nova vrsta amfipoda, sitnog raka srodnog jastozima i rakovima, brzi prozirni morski crv, devet vrsta meduza, sedam sifonofora – kolonijalnih organizama srodnih meduzama i koraljima – te sedam češljastih meduza, poznatih po svjetlucavim trepetljikama kojima plivaju. Znanstvenici su pronašli i četiri vrste larvacea, organizama nalik punoglavcima koji žive u kućicama od sluzi i evolucijski su bliži čovjeku nego većini beskralježnjaka, kao i dvije vrste golemih rizarija, jednostaničnih organizama vidljivih golim okom.
‘Bilo je zaista uzbudljivo. Srednji sloj oceana prepun je nevjerojatnih životinja o kojima vrlo malo znamo. Ovo područje dosad nije bilo istraživano, pa su i mogućnosti za otkrivanje novih vrsta bile znatno veće. Ovo je vjerojatno vrlo blizu rekordu kada je riječ o broju novih životinja otkrivenih u tako kratkom vremenu’, rekla je voditeljica ekspedicije Karen Osborn iz Nacionalnog prirodoslovnog muzeja Smithsonian.
Jedan od najvećih tehnoloških iskoraka tijekom istraživanja bila je upotreba posebnog konfokalnog mikroskopa nazvanog Squid. Riječ je o uređaju koji pomoću lasera skenira mikroskopske detalje organizama i omogućuje proučavanje trodimenzionalne strukture živih stanica izravno na brodu. ‘To otvara potpuno novi svijet istraživanja. Mogli smo uživo promatrati kako stanice međusobno komuniciraju, razmjenjuju tvari i stvaraju kosture. Inače su za takva promatranja potrebni tjedni laboratorijskog rada’, pojasnila je Osborn.
Osim mikroskopa, znanstvenici su koristili eksperimentalne sustave snimanja, genetske analize i pomoć stručnjaka za brzu taksonomsku identifikaciju vrsta.
Rezultati istraživanja pomoći će boljem razumijevanju rasprostranjenosti života u oceanima. Znanstvenici ističu da se iste ili vrlo slične vrste često mogu pronaći na istim dubinama u oceanima udaljenim tisućama kilometara, primjerice uz Japan i Kaliforniju.
Posebno ih pritom zanima vertikalno kretanje organizama. Naime mnoge vrste tijekom dana ostaju skrivene u dubinama, a noću se pod okriljem tame približavaju površini u potrazi za hranom. Taj svakodnevni ciklus ima važnu ulogu u apsorpciji ugljika iz atmosfere i regulaciji klime.
Ekspedicija je održana u trenutku u kojem administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa razmatra ukidanje jednog od najvažnijih svjetskih sustava za promatranje dubokog mora, programa Ocean Observatories Initiative, vrijednog 368 milijuna dolara.
Za Osborn najnovije istraživanje samo potvrđuje važnost međunarodne znanstvene suradnje i nastavka istraživanja oceana. ‘Moramo mnogo češće provoditi ovakva istraživanja. Potrebno je okupljati timove sa zajedničkim ciljem i isprobavati nove načine promatranja prirode’, rekla je.
‘Ono što je čovječanstvo dosad otkrilo tek je vrh sante leda. U oceanima postoji golema količina života koji na nevjerojatne načine rješava izazove opstanka. Zamislite što bismo sve mogli naučiti kada bismo ih bolje upoznali’, zaključila je.