Bosna i Hercegovina i ove godine suočava se s velikim brojem šumskih požara, dok pitanje uspostavljanja vlastite protupožarne zračne flote već godinama ostaje bez konkretnog odgovora.
Prema podacima Evropskog sistema za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), do kraja augusta ove godine u Bosni i Hercegovini evidentirano je više od 200 požara, koji su zahvatili oko 40.000 hektara površine. Riječ je o području koje približno odgovara površini više od 57.000 fudbalskih terena, navodi ACT.
Podaci BiH svrstavaju na vrh neslavne regionalne liste prema površini opožarenog područja, dok država istovremeno nema vlastitu protupožarnu zračnu flotu.
Posebno zabrinjava činjenica da u protekle tri decenije nije realizovana nabavka nijednog kanadera niti zračnog traktora za gašenje požara.
Problem nije nov. Još 2011. godine izrađene su studije koje su razmatrale mogućnosti uspostavljanja efikasnijeg sistema zračnog gašenja požara. Kao optimalno rješenje za uslove u Bosni i Hercegovini tada je prepoznat zračni traktor AT-802 Fire Boss, a bila je predviđena nabavka najmanje četiri takve letjelice.
Međutim, planovi nisu realizovani.
Kada je riječ o Federaciji Bosne i Hercegovine, navodi se da je 2022. godine oko 30 miliona KM, prvobitno odobrenih za nabavku letjelica, preusmjereno drugim institucijama. Sredstva planirana za 2023. godinu povučena su rebalansom budžeta, a nabavka protupožarnih letjelica do danas nije realizovana.
Istovremeno, novac se pronalazi za druge potrebe institucija. Tako je Vlada Federacije BiH u septembru 2025. godine odobrila oko dva miliona KM za nabavku službenih automobila za više federalnih institucija.
U vrijeme kada se požari šire, Bosna i Hercegovina zato ponovo zavisi od pomoći iz susjedstva i angažmana drugih institucija. U gašenju požara učestvuju iscrpljeni vatrogasci, radnici šumsko-privrednih društava i građani, dok značajan doprinos daju i piloti helikoptera Oružanih snaga BiH.
Pomoć stiže i iz Hrvatske, koja angažuje svoje kanadere, dok su u Mostaru stacionirana i dva iznajmljena zračna traktora.
Sve to ponovo otvara pitanje zbog čega Bosna i Hercegovina, uprkos višegodišnjim upozorenjima i dostupnim studijama o potrebama, još uvijek nema vlastite kapacitete za zračno gašenje požara.
Problem, međutim, nije samo u nedostatku letjelica.
Na nivou Federacije BiH već više od 16 godina ne postoji Zakon o šumama, dok u Hercegovačko-neretvanskom kantonu također godinama nema važećeg šumarskog zakona. Istovremeno, šumska područja ugrožavaju nelegalne sječe, bolesti i sve učestaliji požari.
Šume predstavljaju jedan od najvažnijih prirodnih resursa Bosne i Hercegovine, ali način njihovog upravljanja i zaštite godinama je predmet kritika.
Ovogodišnja požarna sezona zato ponovo nameće isto pitanje: šta se još čeka da Bosna i Hercegovina uspostavi vlastiti sistem zračne zaštite od požara i ozbiljnije pristupi zaštiti svojih šuma?
Dok odgovora nema, građani, vatrogasci i piloti svakog ljeta plaćaju cijenu nedostatka dugoročnog i sistemskog rješenja.
(AbrašMEDIA)