U Međugorju je jučer počela VII. konferencija Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini, koju organizira UG Fojničani Maglaj uz podršku Udruga Dinarica iz Mostara.
Konferencija je okupila predstavnike organizacija civilnog društva, stručne i naučne zajednice te nadležnih institucija, a u fokusu trodnevnog programa su zaštita rijeka, posljedice geoloških istraživanja i rudarenja te očuvanje prirodne i kulturne baštine.
Prof. dr. Dalibor Ballian, redovni profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i dopisni član ANUBiHak upozorio je da gubitak šuma neposredno ugrožava vodne resurse i kvalitet života.
„Ekološkim aktivizmom bavim se više od 20 godina. Bez šume nemamo rijeka ni vode, jer je šuma filter, a šume gubimo. Samo ove godine, do 24. kolovoza/avgusta, imali smo više od 39.000 hektara opožarenih šumskih površina. Posljednji požar između Tomislavgrada i Kupresa zahvatio je više od 14.000 hektara. Trošimo mnogo više nego što nam priroda daje, a prirodi ne dajemo ništa. Sada smo na raskrsnici: hoćemo li nastaviti prema ponoru ili ćemo učiniti nešto da bude dobro i nama i našoj djeci“, rekao je Ballian.
On je istakao da je u posljednje dvije decenije ipak došlo do pomaka u odnosu javnosti prema zaštiti prirode.
„Kada sam 2005. godine počeo da se borim protiv malih hidroelektrana, medije to nije interesovalo. Danas mediji i javnost prepoznaju taj problem. Imamo dovoljno mladih i obrazovanih ljudi i vjerujem da će to dati rezultate“, kazao je Ballian.
Davor Šupuković, sekretar UG „Fojničani“, naveo je da je poseban fokus konferencije na očuvanju rijeka i štetnim posljedicama sve intenzivnijih rudarskih projekata u Bosni i Hercegovini.
„Rijeke su zaista na udaru, počevši od Neretve, Une i Krivaje, pa do mnogih drugih. Krivaja je jedna od rijetkih rijeka bez betonskih prepreka i brana, a danas je ugrožena mogućim otvaranjem rudnika hroma na lokalitetu Duboštica–Tribija. Razmatraćemo i biodiverzitet ove rijeke, koji smo kao Mreža za zaštitu prirode istraživali“, rekao je Šupuković.
Poseban dio programa posvećen je zaštiti Bune, Bunice i Bunskih kanala, za koje Mreža priprema stručnu podlogu za zaštitu.
„Ovo područje suočava se s brojnim prijetnjama, među kojima su izgradnja autoceste, projekat ‘Gornji horizonti’, urbanizacija i devastacija riječnih korita“, naglasio je Šupuković.
Adnan Đuliman iz Omladinskog kluba „Novi Val“ iz Blagaja kazao je da su Buna i Bunica prirodni biseri čija zaštita zahtijeva zajedničko djelovanje.
„Moramo voditi računa o svim rijekama u Bosni i Hercegovini, jer smo upravo ove godine vidjeli šta se dešava s rijekama i kakve su posljedice klimatskih promjena. Borićemo se da sačuvamo naše rijeke, koje su pod ogromnim pritiskom“, rekao je Đuliman.
Upozorio je i na velike rudarske projekte koji se pripremaju u Bosni i Hercegovini.
„Mi u Mreži za zaštitu prirode ovaj problem shvatamo ozbiljno. Na konferenciji ćemo razgovarati o tim temama i upozoriti javnost na štetnost i rizike takvih projekata“, kazao je Đuliman.
Sanela Popović, stručna savjetnica u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, izrazila je nadu da će konferencija potvrditi da postoji prostor za saradnju između vladinog i nevladinog sektora.
„Postoje mogućnosti da uskladimo zaštitu prirode s korištenjem prirodnih resursa. Želimo pokazati da prirodu želimo očuvati zajedno s Mrežom za zaštitu prirode, koja nam predstavlja veliku podršku. Nadamo se da ćemo kroz inicijative koje smo pokrenuli uspjeti da što više područja proglasimo zaštićenim i spasimo rijeke od sve veće devastacije i pritisaka kojima su izložene posljednjih 30 godina“, rekla je Popović.
Konferencija traje od 11. do 13. septembra u Fo’Rest Village Resortu u Međugorju. Program obuhvata panele i stručne prezentacije o zaštiti Bune, Bunice i Bunskih kanala, biodiverzitetu sliva Krivaje i rijeke Une, posljedicama geoloških istraživanja i rudarenja te uključivanju mladih u naučnoistraživački rad.
VII. konferenciju Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini organizira UG Fojničani Maglaj uz podršku Udruga Dinarica iz Mostara, u okviru projekta BOOST Balkans. Projekat provodi ALDA – European Association for Local Democracy, uz AFD – Agence Française de Développement.
(AbrašMEDIA)