KONJIC – Godinu dana nakon masovnog pomora ribe u gornjem toku Neretve, stručnjaci upozoravaju da uzrok ekološke katastrofe više nije nepoznanica, ali da odgovornost nadležnih institucija i dalje nije utvrđena. Na stručnom skupu održanom u Konjicu ocijenjeno je da je rad hidroelektrane „Ulog“ bio direktno povezan s pomorom ribe i drugog riječnog živog svijeta te da postoji realan rizik od ponavljanja sličnog incidenta.
Skup „Neretva – godinu dana od pomora ribe: Koji su uzroci i kako spriječiti novu katastrofu?“ okupio je oko 60 predstavnika javnih institucija, akademske zajednice, ekoloških organizacija, ribolovaca i građana. Organizator je bila Organizacija sportskih ribolovaca „Konjic“, uz podršku međunarodne organizacije Riverwatch.
Masovni pomor dogodio se prije godinu dana, nekoliko kilometara nizvodno od hidroelektrane „Ulog“. Dijelovi rijeke tada su bili prekriveni uginulom ribom, među kojom i rijetkom mekousnom pastrmkom, ali i rakovima i drugim vodenim organizmima.
Nakon incidenta, nadležne vlasti tvrdile su da nema dokaza koji bi rad hidroelektrane povezali s pomorom. Međutim, nezavisni tim stručnjaka sada iznosi drugačije zaključke.
Voda siromašna kisikom
Analizu su proveli prof. dr. Gabriel Singer sa Univerziteta u Innsbrucku, akademik prof. dr. Muriz Spahić i istraživač Mirza Čelebičić. Prema njihovim nalazima, hidroelektrana „Ulog“ radila je u vršnom režimu, poznatom kao hydropeaking, iako ekološka dozvola propisuje protočni režim rada.
Takav način upravljanja hidroelektranom podrazumijeva nagle promjene u ispuštanju vode, što može izazvati značajne oscilacije vodostaja i kvaliteta vode nizvodno od brane.
Stručnjaci navode da je u konkretnom slučaju iz akumulacije tokom nekoliko sati ispuštana velika količina vode sa izrazito niskom koncentracijom kisika.
„Mogli smo jasno dokazati da je hidroelektrana Ulog ispuštala ogromne količine vode siromašne kisikom tokom nekoliko sati. Nivo kisika bio je daleko ispod onoga što je pastrmkama, rakovima i vodenim insektima potrebno za preživljavanje. Oni su se jednostavno ugušili“, rekao je Singer.
Prema analizi, naučni monitoring i satelitski snimci ukazuju na to da je elektrana radila u režimu koji nije bio u skladu s uslovima ekološke dozvole.
Strah od nove katastrofe
Učesnici skupa upozorili su da problem nije samo prošlogodišnji pomor, već mogućnost da se sličan događaj ponovi ukoliko se ne uvede efikasniji nadzor nad radom hidroelektrane.
Hrabren Kapić, stručni saradnik Organizacije sportskih ribolovaca „Konjic“ i domaćin skupa, poručio je da zaštita Neretve mora postati prioritet nadležnih institucija.
„Zaštita naših ribljih populacija važna je za prirodu, ali i za lokalnu ekonomiju. Moramo spriječiti da se ovakva katastrofa ponovi. Nadležne institucije moraju raditi svoj posao, a hidroelektrana Ulog mora prestati s nezakonitim radom u režimu vršnog rada“, istakao je Kapić.
Ribolovci i stručnjaci upozoravaju da je Neretva posebno vrijedna zbog biodiverziteta i brojnih endemskih vrsta koje zavise od očuvanog riječnog ekosistema.
Vlada FBiH već razmatrala problem
Pitanje HE „Ulog“ našlo se i na dnevnom redu Vlade Federacije BiH u junu ove godine. Vlada je tada usvojila informacije i zaključke koje su pripremili Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Cilj je, kako je navedeno, zaštita interesa Federacije BiH u vezi s radom HE „Ulog“ i mogućim utjecajima hidroenergetskih projekata na sliv rijeke Neretve.
Dva federalna ministarstva i Federalno pravobranilaštvo dobili su rok od tri mjeseca da izvijeste o napretku poduzetih mjera. Rok istječe 15. septembra.
Upravo bi naredni dani mogli pokazati hoće li zaključci ostati na nivou administrativnog postupanja ili će uslijediti konkretne mjere na terenu.
Traže monitoring u realnom vremenu
Stručnjaci i Organizacija sportskih ribolovaca „Konjic“ predložili su niz mjera za zaštitu Neretve i sprečavanje novih ekoloških incidenata.
Među zahtjevima su odustajanje od novih projekata brana na Neretvi i njenim pritokama, zakonska zaštita preostalih slobodnotekućih rijeka i potoka u slivu Neretve, kao i osiguravanje da HE „Ulog“ radi isključivo u skladu sa svojom dozvolom.
Poseban zahtjev odnosi se na uspostavljanje javno dostupnog sistema monitoringa u realnom vremenu. Građani bi tako mogli pratiti nivo vode, koncentraciju kisika i temperaturu u akumulaciji, ali i stanje nizvodno od mašinske zgrade hidroelektrane, gdje se, prema stručnjacima, najviše mogu osjetiti posljedice vršnog rada.
Predloženo je i uspostavljanje međuentitetskog plana reagovanja kako bi institucije bile spremne za eventualnu novu vanrednu ekološku situaciju.
Novi zakon kao dio rješenja
Jedan od zahtjeva odnosi se i na usvajanje novog Zakona o slatkovodnom ribarstvu FBiH. Nacrt ovog zakona prošao je Vladu FBiH još 2022. godine.
Zagovornici njegovog usvajanja smatraju da bi novi propisi unaprijedili i ubrzali postupanje institucija u slučaju incidentnih situacija na rijekama i jezerima. Postojeći zakon datira iz 2004. godine, dok bi novi propis, prema navodima učesnika skupa, bio usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije.
Godinu dana nakon pomora, pitanje Neretve tako ostaje otvoreno. Stručnjaci tvrde da su utvrdili uzrok katastrofe, dok se od nadležnih institucija očekuje da utvrde odgovornost i osiguraju da se sličan incident više ne ponovi.
Za Neretvu, međutim, vrijeme nije saveznik. Svaki novi incident mogao bi dodatno ugroziti već osjetljiv riječni ekosistem, a posljedice bi se mogle osjetiti daleko nizvodno od mjesta na kojem nastanu.
(AbrašMEDIA)