Pokret Karton revolucija saopćila je da su iz prijedloga Prostornog plana TK obrisani rudnici litijuma, bora, magnezija, bakra, nikla i kobalta.
Pokret Karton revolucija informisao je javnost da su iz prijedloga Prostornog plana Tuzlanskog kantona za period 2025–2045. godine, koji će od strane nosioca izrade – IPSA instituta – biti dostavljen na usvajanje Vladi i Skupštini Tuzlanskog kantona, obrisani rudnici, odnosno prostori za istraživanje i eksploataciju takozvanih kritičnih mineralnih sirovina – litijuma, bora, magnezija, bakra, nikla i kobalta na području Tuzlanskog kantona.
Preuzeto sa Tuzlanski.ba
Ovaj korak, kako navode, predstavlja jednu od najvećih pobjeda aktivista i naroda Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine kada je u pitanju borba za čist i zdrav okoliš, odnosno za pravo na život.
Podsjećamo, nacrtom Prostornog plana Tuzlanskog kantona, koji je 28. maja 2025. godine usvojen na sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona i potom upućen u javnu raspravu, bilo je predviđeno razmatranje istraživanja i mogućnosti eksploatacije litijuma, bora i magnezija na području grada Srebrenika i općine Čelić, nastavak istraživanja nikla i kobalta na području gradova Živinice i Lukavac, te istraživanje i moguća eksploatacija bakra na područjima Babin potok u Lukavcu, Ravne u Banovićima i Doborovci–Sladna na području Gračanice i Srebrenika.
Kao takozvana perspektivna područja za istraživanje i eksploataciju litijuma, bora i magnezijuma bile su utvrđene Zapadna Majevica i Močila, na području Srebrenika i Čelića. Sve navedeno pratili su i odgovarajući kartografski prikazi s tačnim lokacijama budućih rudnika i istražnih polja. Riječ je o hiljadama hektara – među njima i o poljoprivrednim krajevima koji do sada nisu imali dodira s teškom industrijom, kao i o područjima u neposrednoj blizini izvorišta i rezervoara pitke vode.
Po saznanju ovih informacija, pokret Karton revolucija pokrenuo je opštu mobilizaciju građana koja je trajala punih godinu dana i obuhvatila sve općine i gradove na koje se plan odnosio.
“Organizovali smo i podržali masovna okupljanja i zborove građana u lokalnim zajednicama, na pojedinim od kojih se okupilo i preko hiljadu ljudi. Upozoravali smo javnost kada su javne rasprave zakazivane netransparentno i u terminima koji su građanima onemogućavali učešće. Obilazili smo teren, snimali i objavljivali informativne sadržaje koji su dosegli stotine hiljada ljudi, i strpljivo objašnjavali šta konkretno znače tačke i karte iz nacrta. Organizovali smo prikupljanje i predaju stotina komentara, primjedbi i prijedloga građana nadležnim institucijama, učestvovali na javnim raspravama u svim pogođenim sredinama i insistirali na tome da se glas ljudi koji tu žive mora čuti i upisati u zapisnik”, saopćeno je.
Posebnu zahvalnost uputili su Fondaciji ACT iz Sarajeva, čiji je doprinos bio od izuzetnog značaja. Njihova stručna podrška u pisanju argumentovanih komentara i sugestija na nacrt plana – komentara koji su na kraju i usvojeni – pokazala je koliko vrijedi kada se energija naroda spoji sa stručnim znanjem. Bez tog doprinosa ova borba ne bi imala istu težinu pred institucijama.
“Uz nas su cijelim putem bili i aktivisti, udruženja i pojedinci iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i iz Srbije. Njihova solidarna podrška, dijeljenje naših poruka, dolasci na zborove i javno zauzimanje stava pokazali su da zaštita zemlje, vode i zraka ne poznaje ni entitetske ni državne granice. Ljudi koji žive niz iste rijeke prepoznali su da je ovo i njihova borba”, navode.
Kako ističu pritisak je urodio plodom i na institucionalnom nivou. Gradska vijeća i općinski organi zauzeli su jasne stavove protiv rudarskih projekata na svojim područjima – od usvojenih deklaracija o izričitom protivljenju istraživanju i eksploataciji, preko zahtjeva za dubinsku i stručnu raspravu, do javno iznesenih stavova gradonačelnika i načelnika koji su stali uz svoje sugrađane. Protiv navedenih projekata izjasnile su se gradske uprave Živinica, Srebrenika i Lukavca, kao i općine Čelić i Banovići.
“Sve navedeno samo je dio aktivnosti koje smo proveli u ovoj borbi – terenskih, medijskih, pravnih i upravnih. Usvajanje Prostornog plana, prvobitno planirano za kraj 2025. godine, prolongirano je za kraj 2026. godine. Vrijedi napomenuti i to da je uporedo s kampanjom protivljenja ovim projektima postojala snažna inicijativa podrške rudnicima, prvenstveno od strane pojedinih profesora s Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli”, naveli su.
Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona, aktom broj: 12/1-19-020431-1/26 od 04. septembra 2026. godine, koji potpisuje ministrica Anela Ajšić, obavijestilo je pokret da su “sve metalične mineralne sirovine na prostorima potencijalnih istražnih polja, izbrisane iz prijedloga Prostornog plana Tuzlanskog kantona za period 2025-2045. godine”, te da su “iz tekstualnog dijela prijedloga uklonjene rečenice u kojima se spominju riječi litijum, bor, magnezium”, kao i da su “iz tekstualnog dijela plana izbrisani i potencijalni prostori za istraživanje i eksploataciju bakra, nikla i kobalta”. Time je i zvanično, pisanim putem, potvrđeno ono za šta se narod ovog kantona borio.
“Ovo nije pobjeda jednog pokreta. Ovo je pobjeda hiljada ljudi iz Srebrenika, Čelića, Gračanice, Živinica, Banovića i Lukavca koji su izašli, potpisali, govorili i tražili da se njihova zemlja ne pretvori u rudarsko polje. Ovo je i primjer da lokalne zajednice i institucije, kada stanu uz svoje građane, mogu promijeniti plansku sudbinu jednog kantona. Posljedice ove odluke neće se mjeriti samo u Tuzlanskom kantonu – slivovi Drine, Bosne i Save ne poznaju administrativne granice, pa je ovo pobjeda i za Posavinu, Semberiju i sve one nizvodno, u Bosni i Hercegovini i u Srbiji.
Naglašavamo, jasno i bez uljepšavanja, da je riječ o prijedlogu planskog dokumenta. Članom 47. stav 3. Zakona o prostornom uređenju i građenju propisano je da prijedlog planskog dokumenta razmatra i usvaja Skupština Kantona, a tek usvojeni planski dokument ima karakter zakonskog akta. Zbog toga pozivamo Vladu i Skupštinu Tuzlanskog kantona da u što kraćem roku usvoje prijedlog Prostornog plana u ovom obliku i time stave konačni pečat na ovu pobjedu. Do tog dana, pokret Karton revolucija budno će pratiti svaku izmjenu teksta i o svemu blagovremeno obavještavati javnost”, kazali su.
Zahvalili su se svakom čovjeku koji je izašao na zbor, potpisao primjedbu, podijelio objavu ili digao glas.
“Zahvaljujemo se Fondaciji ACT, aktivistima i udruženjima iz cijele Bosne i Hercegovine i Srbije, načelnicima, gradonačelnicima i vijećnicima koji su stali uz svoje građane, te svim medijima i pojedincima koji su nas podržali. Ova pobjeda nije priča o prošlosti, nego o budućnosti – o svakom djetetu koje će se roditi zdravo, svakom izvoru koji će ostati čist i svakom plodu koji će izrasti s naših livada i proplanaka.
Nastavljamo. Jer koliko god bili mali, ako smo zajedno – nema te sile koja nas može pobijediti”, poručili su na kraju.