Foto: Aarhus centar u BiH

Ekološki alarm na Mošćanici: Dok građani trpe redukcije, u prvoj vodozaštitnoj zoni niču cijevi i beton

Dok mještani naselja Hladivoda mjesecima trpe višesatne dnevne redukcije vode, tik iza zvanične table na kojoj jasno piše „Prva vodozaštitna zona Mošćanica – strogo zabranjen ulaz“, odvija se sumnjiva ljudska aktivnost koja direktno ugrožava jedno od ključnih sarajevskih izvorišta.

Aarhus centar u BiH uputio je oštar apel javnosti i nadležnim institucijama nakon što su na lokalitetu Mošćanice zabilježeni tragovi teške devastacije i potencijalno nelegalnog zahvatanja vode u zoni najstrože zaštite.

Tokom terenskog obilaska, svega nekoliko metara od službene table zabrane, uočeno je više dugih i kratkih cijevi postavljenih direktno u vodozaštitnu zonu.

Foto: Aarhus centar u BiH

Prema navodima iz Aarhus centra, jedna od većih i debljih cijevi proteže se u pravcu lokalnog ugostiteljskog objekta, dok druge, tanje cijevi, vode prema lokalnim plastenicima.

Ova otkrića dolaze u trenutku kada je vodostaj Mošćanice izrazito nizak usljed suše, što opravdano otvara pitanje: da li se vrši nekontrolisani i nelegalni vodozahvat koji direktno utiče na ionako kritično vodosnabdijevanje lokalnog stanovništva?

Ostaje nepoznato da li vlasnici ovih cijevi posjeduju ikakve dozvole, te da li nadležni organi uopšte evidentiraju i kontrolišu njihovo prisustvo.

Pored sumnjivih cijevi, na terenu je zatečen još drastičniji prizor. Kroz samo korito rijeke Mošćanice izliven je beton kako bi se omogućio direktan prelazak vozila s jedne obale na drugu, iako na istoj lokaciji već postoji pješački most.

Betoniranje riječnog korita unutar prve vodozaštitne zone predstavlja grubi nasrtaj na ekosistem i hidrološku stabilnost izvorišta.

Postavlja se hitno pitanje: ko je, kako i na osnovu čije dozvole izvodio građevinske radove u strogom vodozaštitnom pojasu?

Iz Aarhus centra poručuju da ne žele donositi preuranjene zaključke, ali da zatečeno stanje zahtijeva hitan i neodložan inspekcijski nadzor vodnih, komunalnih i ekoloških službi.

Foto: Aarhus centar u BiH

“Ako je ulazak u prvu vodozaštitnu zonu strogo zabranjen, kako su se u neposrednoj blizini završile cijevi, beton i prolaz za vozila?”, pitaju se aktivisti, naglašavajući da zaštita prirodnih resursa i izvorišta mora biti stvarna i operativna na terenu, a ne samo puko upozorenje ispisano na tabli.

Javnost u Sarajevu s pravom očekuje hitne odgovore nadležnih institucija i inspekcijsku procjenu uticaja ovih zahvata na ionako ugroženi vodotok Mošćanice.

(AbrašMEDIA)

Podijeli