Klimatske promjene snažno i ubrzano pogađaju europske urbane sredine, rezultirajući ozbiljnim posljedicama na zdravlje građana, rezultati su najnovijeg znanstvenog izvješća ‘The Lancet Public Health: 2026 Europe Cities Report’, koje je izradio konzorcij Lancet Countdown Europe.
Tim stručnjaka pratio je pokazatelje u više od 800 europskih gradova, istaknuvši da se stanovništvo Europe suočava s dosad nezabilježenim skokovima temperatura i posljedičnim zdravstvenim rizicima.
Smrtnost povezana s velikom vrućinom u urbanim sredinama u prosjeku je porasla za 82 smrtna slučaja na milijun stanovnika između 2015. i 2024. u usporedbi s razdobljem između 1991. i 2000.
Znatno teže bili su pogođeni gradovi u južnoj Europi, stoji u Lancetovu Izvješću o europskim gradovima za 2026. godinu.
U međuvremenu se sjeverniji europski gradovi bore se s povećanom pojavom alergene peludi i razmnožavanju vodene bakterije Vibrio, koja se može pronaći u morskim plodovima, a pojedini sojevi mogu uzrokovati bolesti u rasponu od gastroenteritisa do teških, čak i smrtonosnih infekcija. Istodobno je zamijećeno sve manje drveća u gradovima, upozorava tim koji vode Cathryn Tonne i José Chen-Xu iz ISGlobala u Barceloni.
Gradovi moraju preuzeti inicijativu
“Gradovi igraju središnju ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Gradske vlasti trebale bi provesti mjere prilagodbe i ublažavanja koje će stvoriti otporne i niskougljične zajednice, ojačati lokalno gospodarstvo i poboljšati javno zdravlje”, kažu autori.
U gotovo svim proučavanim gradovima, a riječ je o 98,7 posto urbanih sredina, smrtnost povezana s vrućinom porasla je između 2015. i 2024. u usporedbi s razdobljem od 1991. do 2000.
Dok su u zapadnoj Europi u prosjeku uočena 64 dodatna smrtna slučaja na milijun stanovnika, izračuni za južnu Europu ukazuju na 132 smrtna slučaja više, što je povećanje od 161 posto.
Šumski požari i toksičan dim
Broj dana u kojima su stanovnici gradova bili izloženi toksičnom dimu šumskih požara povećao se između 2003. i 2023. u nešto manje od 10 posto gradova, ali se smanjio u oko 4 posto gradova.
Širom Europe statistika pokazuje porast od 7 posto.
Ovim su porastom posebno pogođeni bili gradovi u južnoj i istočnoj Europi, ističu istraživači koji su koristili 28 pokazatelja za ispitivanje klimatskih trendova povezanih sa zdravljem u više od 800 europskih gradova, koristeći podatke Eurostata i druge izvore.
Sve toplija klima rezultira i porastom zaraznih bolesti koje su se prije smatrale tropskima, s obzirom na činjenicu da se komarci koji ih prenose sve više naseljavaju u Europi.
Općenito prosječan rizik od prijenosa denge groznice u europskim je gradovima porastao je za 111 posto između 2015. i 2024. u usporedbi s razdobljem od 1981. do 2010. Najveći porast evidentiran je u istočnoeuropskim gradovima (za 369 posto), a zatim u zapadnoj Europi (za 159 posto).
Slični su trendovi uočeni i za viruse chikungunya i Zika.
Ni hladnija područja Europe nisu pošteđena.
Studije provedene u Njemačkoj pokazuju 60-postotno povećanje prijenosa bakterija Vibrio između 2015. i 2024. u usporedbi s razdobljem od 1982. do 2010. Bakterije Vibrio obično se nalaze u toploj slanoj vodi, što znači da su pogođeni obalni gradovi na Sjevernom i Baltičkom moru.
Zbog koncentracija peluda drveća alergije traju sve dulje
Poput stanovnika drugih gradova sjeverne i zapadne Europe i one u njemačkim gradovima sve više smeta pelud jer kod mnogih ljudi izaziva alergije. Između 2015. i 2024. godine razine peludi breze u zapadnoj su Europi bile znatno više nego u razdoblju od 1991. do 2000. Posebno se spominje Berlin s porastom od 66 posto i Bruxelles s porastom od čak 82 posto.
U istočnoj Europi porast je u nekim slučajevima bio veći od 100 posto. Uočena je slična visina porasta peludi masline u Španjolskoj i peludi johe u urbanim sredinama istočne Europe.
Učinkovita zelena infrastruktura
No treba imati na umu da drveće istodobno služi kao sredstvo za ublažavanje negativnog učinka klimatskih promjena.
“Drveće u gradovima, kao bitan element urbanih zelenih površina ispunjava važne funkcije ekosustava koje izravno koriste zdravlju smanjenjem toplinskog stresa, poboljšanjem kvalitete zraka i promicanjem mentalnog blagostanja”, kaže se u studiji.
No zabrinjava činjenica da je pokrivenost krošnjama drveća u, primjerice njemačkim gradovima u prosjeku pala za nešto manje od dva posto između 2000. i 2020.
Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu preporučuje minimalan prag od 30 posto za pokrivenost krošnjama drveća, ali samo 14 posto europskih gradova ispunjava taj cilj.
(Agencije)