Proteklo ljeto bilo je najsmrtonosnije ljeto u Evropi otkako se vode evidencije, s više od 50.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u gradovima širom kontinenta, navodi se u studiji.
Istraživači ističu da se dvije trećine tih dodatnih smrtnih slučajeva – više od 32.000 – za koje se procjenjuje da su posljedica vrućeg vremena, mogu pripisati klimatskim promjenama koje uzrokuju intenzivnije vrućine.
U Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježeno je oko 4.500 dodatnih smrtnih slučajeva u gradovima, pri čemu je broj preminulih bio za 2.500 veći nego što bi bio da nije bilo ekstremnijih vrućina uzrokovanih klimatskim promjenama, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Health.
Tokom ljeta 2026. godine zabilježen je niz ekstremnih toplotnih valova, posebno u zapadnoj Evropi, gdje su temperature tokom cijele sezone bile u prosjeku oko 2,9 stepeni Celzijusa više od prosjeka za period 1991–2020. – a pojedinih dana temperature su bile čak 12 stepeni iznad normale.
Istraživači s Imperial Collegea u Londonu i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu procijenili su broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u 854 urbana područja, koja obuhvataju oko 40 % stanovništva Evropske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Švicarske. Pritom su koristili modele koji su u prošlosti davali rezultate usklađene sa zvaničnim podacima.
Analiza, koja se oslanja na temperaturne zapise i modele historijske povezanosti između vrućine i smrtnosti, pokazala je da broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u tim područjima iznosi nešto više od 50.000.
Ova brojka znatno premašuje podatke iz prethodnih godina obilježenih toplotnim valovima – 2003. godine, kada je preminulo oko 28.000 ljudi, te 2022. godine, kada je zabilježeno 29.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
Modeli također ukazuju na to da utjecaj klimatskih promjena – koje su uglavnom posljedica sagorijevanja fosilnih goriva za proizvodnju energije, grijanje, transport i industriju – nastavlja rasti.
Analiza, u kojoj su temperature zabilježene u svakom urbanom području upoređene s onima koje bi se očekivale u svijetu u kojem staklenički plinovi ne zagrijavaju planetu, pokazala je da su klimatske promjene odgovorne za 65 % smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom tokom ovog ljeta. To se može uporediti s ranijim periodom tog vijeka, kada su klimatske promjene, prema procjenama, bile odgovorne za oko 40 % smrtnih slučajeva.
Studija također pokazuje da je toplotni val krajem juna – kada je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo pogođeno izuzetno rijetkim „crvenim upozorenjem” na vrućine opasne po život – bio posebno intenzivan.
Procjenjuje se da se trećina svih smrtnih slučajeva u Evropi povezanih s vrućinama tokom tog ljeta dogodila između 17. juna i 1. jula, kada su temperature širom cijele regije bile više od 5 stepeni iznad prosjeka.
Italija je bila najteže pogođena, s više od 13.000 smrtnih slučajeva, a istraživači navode da su južna i zapadna Evropa zabilježile najviše temperature i najviše procijenjene stope smrtnosti.
Međutim, hiljade smrtnih slučajeva zabilježene su i u urbanim područjima zemalja koje se obično smatraju sjevernoevropskim, poput Ujedinjenog Kraljevstva.
Iako smrtni slučajevi povezani s vrućinama najčešće pogađaju starije osobe, studija navodi da je, prema procjenama, oko 6.000 ljudi mlađih od 65 godina preminulo uslijed vrućina u analiziranim urbanim područjima.
Clair Barnes, istraživačica ekstremnih vremenskih prilika i klimatskih promjena pri Centru za politiku zaštite okoliša na Imperial Collegeu u Londonu, izjavila je: „Mislim da možemo s priličnom sigurnošću tvrditi da je ljeto 2026. godine vjerovatno bilo najgore do sada zabilježeno po pitanju smrtnosti povezane s vrućinama u većem dijelu Evrope.”
– Ove brojke su oštar podsjetnik da naša ljeta, koja postaju sve toplija i ekstremnija, imaju sve teži utjecaj na javno zdravlje – kazala je.
Također je upozorila: „Iza ovih statistika stoje stvarni ljudi koji su izgubili živote i stvarne porodice koje tuguju za njima. Ovo je još jedan podsjetnik, kako na neophodnost provođenja ciljanih mjera za zaštitu onih koji su najranjiviji na ove sve ekstremnije vrućine, tako i na rastuću potrebu za brzim napuštanjem fosilnih goriva, kako bi se usporio tempo promjena i ograničilo buduće zagrijavanje.”
Pierre Masselot, docent, statističar i epidemiolog na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, rekao je da je to ljeto bilo još jedan dramatičan podsjetnik da su klimatske promjene „problem svih nas”.
– Ne pate samo vruće regije, već neki dijelovi zapadne i sjeverne Evrope doživljavaju ekstremne vrućine i historijski visoko zdravstveno opterećenje. I cijela populacija je pogođena, što pokazuje značajan broj smrtnih slučajeva među mlađim dobnim grupama – rekao je.
Rekao je da su se gradovi slabo prilagodili rastućoj vrućini i da je ključno prilagoditi ih mjerama poput hlađenja s više zelenih površina i manje zagađenja, te pružanjem zdravstvene zaštite pogođenom stanovništvu.
Iako se brojke zasnivaju na modeliranju, tim ukazuje na svoje prethodne studije koje su koristile iste metode koje su dale rezultate bliske službenim podacima.
(FENA)