Jotanovi otoci, poznati i kao Kraljevski ili Ljubavni otoci, jedan su od prirodno očuvanijih riječnih lokaliteta u urbanom području Bihaća, a zbog svojih ekoloških i pejzažnih vrijednosti zaslužuju poseban status zaštite. Bišćanin Rešad Behić, istraživač prirode i kulturno-historijske baštine Unsko-sanskog kantona, smatra da bi taj lokalitet trebalo proglasiti zaštićenim pejzažem.
Smješteni nekoliko stotina metara od centra grada, Jotanovi otoci obuhvataju niz riječnih ada povezanih drvenim pješačkim mostovima. Njihove prirodne karakteristike čine riječni rukavci, brzaci, sedrene prepreke, slapovi i raznovrsna vegetacija. Lokalitet se koristi za šetnju i rekreaciju, ali je prepoznatljiv i po sportskom ribolovu, posebno mušičarenju po principu „uhvati i pusti“.
Behić je tokom posjete tom području zabilježio promjene na Uni nakon ljetnog perioda niskog vodostaja.
– Una se polako oporavlja od duge ljetne suše, voda ponovo puni presušile rukavce i pješčane žalove, dok slapovi i slapići preko sedrenih prepreka ponovo dobijaju na intenzitetu. Posebno je važno što ovaj prostor još uvijek ima značajne prirodne vrijednosti – navodi Behić.
Smatra da bi Jotanove otoke trebalo zaštititi posebnim statusom, uz redovno održavanje i uklanjanje otpada koji ostavljaju nesavjesni posjetioci.
– Često govorimo o zaštiti Une kroz proglašenje nacionalnog parka ili parka prirode od izvora do ušća. Međutim, potrebno je razmišljati i o zaštiti manjih, posebno vrijednih područja. Kraljevske otoke trebalo bi proglasiti zaštićenim pejzažem – ističe Behić.
Na tom lokalitetu posljednjih godina provode se aktivnosti uređenja pješačkih staza, postavljanja klupa i obnove drvenih mostova. Daljnje uređenje, smatraju ljubitelji prirode, trebalo bi biti usklađeno s potrebom očuvanja riječnog i obalnog ekosistema.
Jotanovi otoci, zbog položaja i prirodnih karakteristika, predstavljaju značajan dio prirodnog naslijeđa Bihaća, čije očuvanje zahtijeva odgovarajuće mjere zaštite i odgovorniji odnos prema okolišu.
(FENA)