Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT je dobila anonimnu prijavu, a potom i došla u posjed zvanične dokumentacije Federalne uprave za inspekcijske poslove koja otkriva brojne, do sada javnosti nepoznate i izuzetno zabrinjavajuće detalje o postupanju kompanije DPM Metals BH d.o.o. Vareš, posebno u vezi s upravljanjem opasnim rudarskim otpadom nastalim u proizvodnim procesima neustavnog rudnika Rupice.
U saopštenju se navodi kako inspekcijski odgovor pokazuje da je opasni rudarski otpad tretiran kao neopasan, inspektorima su skrivani relevantni laboratorijski nalazi, vršila se obmana operatera koji zbrinjavaju otpad, stotine tona (opasnog) otpada odlagane su na jalovište Veovača II, uprkos naloženim inspekcijskim mjerama koje su zahtijevale adekvatno saniranje pomenutog otpada…
“Dok su s predstavnicima domaćih vlasti, rudarske kompanije Adriatic Metals, a potom i DPM Metals, svoj projekat u Varešu predstavljali kao primjer „nove generacije rudarenja koja će biti usklađena s najvišim međunarodnim okolišnim i socijalnim standardima”, iza lijepo upakovanih obećanja o odgovornom upravljanju rudarskim otpadom, zaštiti okoliša i kontinuiranom monitoringu odvijale su se aktivnosti koje ozbiljno dovode u pitanje takve tvrdnje. Krenimo redom.
Nakon višegodišnjeg praćenja ovog slučaja, ukazivanja na brojne nepravilnosti, upozorenja na zagađenje Vrućeg potoka i alarmantnih saznanja o povišenim koncentracijama olova u krvi stanovnika Vareša, Fondacija ACT je, koristeći pravo na pristup informacijama, pribavila zvanični odgovor Federalne uprave za inspekcijske poslove koji otvara niz novih pitanja o postupanju rudarske kompanije i mogućim posljedicama po okoliš i zdravlje stanovništva.
Naime, iz dokumentacije proizlazi da je kompanija DPM Metals raspolagala laboratorijskim analizama koje su pokazivale da određene vrste mulja nastalog u proizvodnim procesima rudnika Rupice predstavljaju opasni otpad zbog povećanog sadržaja teških metala. Međutim, federalnim inspektorima predočavane su druge analize, prema kojima je isti otpad klasifikovan kao neopasan (o radu pojedinih laboratorija ćemo pisati odvojeno). Inspekcija je utvrdila i da pravna lica angažovana na zbrinjavanju otpada nisu bila pravovremeno obaviještena o njegovoj stvarnoj kategorizaciji.
Posebno zabrinjava činjenica da se sve ovo odvijalo uprkos višestrukim inspekcijskim nadzorima, upozorenjima i naloženim mjerama. Prema zvaničnim nalazima, kompanija je nastavila postupati s predmetnim otpadom kao da je neopasan, a značajne količine ovog materijala završavale su na jalovištu Veovača II u blizini vareških naselja Pržići, Daštansko i Mir. Istovremeno, inspekcijskim nadzorima utvrđeno je da su određene vrste otpada nastavile zbrinjavati kao neopasne i nakon što je kompanija raspolagala analizama koje su ukazivale na njihova opasna svojstva.
Kako je moguće da kompanija raspolaže nalazima koji ukazuju na opasna svojstva otpada, a inspektorima i pravnim licima koja taj otpad zbrinjavaju ne predoči pravovremeno sve relevantne informacije? Kako je moguće da se, uprkos naloženim mjerama, nastavlja odlaganje stotina tona otpada na lokaciju na kojoj takvo postupanje nije dozvoljeno? I, konačno, kakve su posljedice ovakvog postupanja po okoliš i zdravlje stanovništva Vareša i Bosne i Hercegovine? Ova pitanja posebno su ozbiljna imajući u vidu već utvrđene povišene koncentracije olova u krvi dijela lokalnog stanovništva.
Zbog svega navedenog, federalni vodni i urbanističko-ekološki inspektori su 7. oktobra 2026. godine Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona podnijeli KRIVIČNU PRIJAVU o postojanju osnova sumnje za počinjeno krivično djelo protiv kompanije DPM Metals BH d.o.o. Vareš i odgovornih lica. Smatramo izuzetno važnim naglasiti da su upravo postupajući federalni inspektori, kroz kontinuirane terenske kontrole, provjere laboratorijskih nalaza i nalaganje upravnih mjera, dokumentovali ove ozbiljne nepravilnosti i poduzeli konkretne korake u okviru svojih zakonskih nadležnosti.
Sada je odgovornost na Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona, od kojeg očekujemo da bez odlaganja provede temeljitu i nezavisnu istragu, utvrdi sve okolnosti ovog slučaja i osigura procesuiranje odgovornih za slučaj krivične odgovornosti.
Ovaj slučaj istovremeno pokazuje koliko je važno unaprijediti postojeći zakonski i institucionalni okvir, posebno u pogledu ovlaštenja i djelotvornosti inspekcijskih organa. Neophodno je osigurati strožije i efikasnije mjere a posebno kazne protiv zagađivača koji krše okolišne propise, ali i značajno ojačati kapacitete inspekcija, kako povećanjem broja angažovanih inspektora, tako i osiguravanjem odgovarajućih stručnih, tehničkih i finansijskih resursa za njihov rad.
U interesu javnosti i prava građana da znaju šta se događa u njihovoj životnoj sredini, objavljujemo zvanični odgovor Federalne uprave za inspekcijske poslove u cijelosti. Smatramo da javnost ima pravo znati kako se upravlja rudarskim otpadom, šta su nadležni inspektori utvrdili i koje su mjere poduzete”, navodi se u saopštenju.
Apeluju i na nadležna ministarstva da u najkraćem roku pristupe unapređenju zakonskih i podzakonskih akata kako bi se pokazala institucionalna odgovornost u cilju zaštite zdravlja ljudi i okoliša, ali i poslata poruka, da Bosna i Hercegovina sebe ne smatra smetljištem i da ne dozvoljava ugrožavajuća postupanja ni domaćim ni stranim investitorima.
Kako navode, Fondacija ACT nastavit će pratiti ovaj slučaj, insistirati na utvrđivanju odgovornosti i zahtijevati da nadležne institucije osiguraju djelotvornu zaštitu okoliša i zdravlja stanovništva Vareša i cijele Bosne i Hercegovine.
(AbrašMEDIA)