Američki finansijski i trgovinski embargo proteklih šest decenija je kubansku privredu koštao 130 milijardi dolara, objavila je agencija Ujedinjenih naroda, čija se procjena podudara s vladom u Havani.
Mnogi saveznici slažu se sa američkim kritikama jednopartijskog sistema i represije političkih neistomišljenika na Kubi ali je međunarodna podrška embargu uvedenom nakon sloma Sovjetskog Saveza gotovo u potpunosti nestala.
Od 1992. Ujedinjeni narodi iz godine u godinu premoćnom većinom glasova usvajaju rezolucije kojom traže ukidanje embarga. U izvještaju objavljenom uoči prošlogodišnjeg glasanja Kuba je procijenila ukupnu štetu prouzrokovanom embargom na 130 milijardi dolara.
“Ova zemlja koja nam danas želi dobrodošlicu… pokušava sama pronaći načine da izađe na kraj sa strašnom troškovima nanesenim narodu tokom nepravedne blokade”, kazala je u utorak na bijenalnom skupu u Havani čelnica regionalne UN-ove agencije za Latinsku Ameriku ECLAC Alicia Barcela.
“Procjenjujemo ih svake godine kao ekonomska komisija i znamo da je blokada koštala kubanski narod više od 130 milijardi dolara po sadašnjim cijenama i da je ostavila neizbrisiv trag na ekonomskoj strukturi (zemlje)”, dodala je Barcela, ne pojašnjavajući kako je organizacija došla do te brojke.
Nakon historijskog američko-kubanskog sporazuma o detantu iz 2014. godine tadašnji američki predsjednik Barack Obama ublažio je embargo, koji je u potpunosti stupio na snagu 1962. godine. Prošle je godine aktuelni predsjednik Donald Trump ponovo zaoštrio ograničenja putovanja i trgovine.
Samo Kongres može u potpunosti ukinuti embargo.
“Uprkos poteškoćama s kojima se suočava kubanska privreda, posebno zbog pojačavanja blokade nametnute Kubi… i dalje ćemo se fokusirati na zacrtane razvojne ciljeve”, kazao je kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel u pozdravnom govoru na početku sastanka na kojem je bio prisutan i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.
Centralizirana kubanska privreda, uređena po sovjetskom modelu, rasla je u proteklih deset godina samo 2,4 posto godišnje, pokazuju službene statistike, daleko manje od zacrtanih sedam posto koliko u vladi procjenjuju da je potrebno za razvoj.
Kuba se nadala da će tržišne reforme pokrenute u protekloj deceneiji potaknuti rast ali rezultati su zasada mješoviti. Vladajuća Komunistička stranka priznala je ove godine da se sprovođenje reformi pokazalo težim nego što se očekivalo.
(Agencije)