Iako se ranijih godina puno više govorilo o pravima radnika, posljednje dvije godine zainteresiranost medija za ove teme je splasnula. Medijska izvještavanja o pravima radnika svode se uglavnom na dnevne izvještaje bez konkretnih analiza. Pokazalo se to i u mjesecu junu 2018.godine kada su u Tuzlanskom kantonu štrajk održavali doktori medicine i stomatologije te kada su potpisali otkaze ne slažući se s politikom Vlade Tuzlanskog kantona koja im je oduzela reprezentativnost.
Piše: Maja Nikolić, AbrašMEDIA
Javni servisi štrajku doktora u Tuzlanskom kantonu pristupili su profesionalno, ali nisu ulazili u suštinu razloga štrajka, a niti nakon što je štrajk završen ozbiljno pristupili analizi štrajka koji je bio, kasnije se pokazalo, politička borba i predizborna igra između političkih stranaka. Međutim, javnost je ostala uskraćena za ovu informaciju. BH radio 1 i Radio Slobodna Evropa su nakon što je kolektivni ugovor potpisan između Vlade Tuzlanskog kantona i doktora medicine i stomatologije u svom dnevnom izvještaju objavljenima u 15. 00 sati to naglasili.
Tematsku Sjednicu Skupštine Tuzlanskog kantona posvećene doktorima koji su potpisali zahtjeve za otkaze jer nisu mogli dobiti reprezentativnost pratila je većina medija U BiH. Svi mediji, koji su pratili štrajk doktora koji se održavao u vrijeme pauze na klinikama i domovima zdravlja, o njemu su izvještavali profesionalno. Aljazeera i reporterka Nadina Malićbegović dali su jasnu analizu da je štrajk doktora zapravo samo formalno pravno pitanje koje moraju riješiti više instance. Novinarka ove medijske kuće upozorila je na posljedice potpisivanja otkaza doktora koji bi onesposobio zdravstveni sistem u Tuzlanskom kantonu koji broji pola miliona ljudi.
Međutim, određeni lokalni mediji poput Televizije TK nisu davali značaj štrajku doktora te su vrlo rijetko pratili proces štrajka i pregovore s Vladom TK. Primjerice na zvaničnoj web stranici Televizije TK infromacija o otkazima 550 doktora preuzeta je s portala Faktor.ba.Profesionalno i nepristrasno o štrajku doktora su izvještavali novinari lokalne televizije Slon iz Tuzle prateći svakodnevno procese štrajka.
Lokalni web portali: tuzlanski.ba i tuzlarije.net štrajk su pratili od samog početka te javnosti nudili svaki dan nove informacije. Ostali portali s područja Tuzle i Tuzlanskog kantona uglavnom su informacije preuzimali s drugih medija. Profesionalno o štrajku pisali su portali klix.ba, faktor.ba te novinari printanih medija.
Još jednom podsjećamo da je javnost ostala uskraćena za informaciju o tome šta je bila suština i razlog štrajka. Naime, iako su doktori mjesec dana ponavljali u medijima da je razlog štrajka taj što u Tuzlanskom kantonu ne mogu dobiti reprezentativnost zbog dvije pravomoćne sudske presude, s Vladom TK su na kraju ipak potpisali kolektivni ugovor, iako svejedno nisu dobili reprezentativnost. Prema opravdanju doktora, reprezentativnost će crpiti iz Federalnog strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije do odluke Vrhovnog suda Federacije BiH koji treba donijeti odluku hoće li Strukovni sindikat doktora i medicine TK dobiti reprezentativnost. Postavlja se onda zaista pitanje, jesu li nezvanične informacije, da iza Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije TK stoji SDA na čelu s bivšim premijerom Begom Gutićem i vodi li političku borbu na ovaj način s novoosnovanom strankom PDA.
Zanimljiv je ostao i detalj da je rijetko koji medij u BiH tokom štrajka doktora u Tuzlanskom kantonu zatražio drugu stranu priče, odnosno pitao za stav Nezavisni strukovni sindikat radnika zaposlenih u zdravstvu, a koji su krajem maja potpisali kolektivni ugovor s Vladom TK i čiji članovi nisu stupali u štrajk. Nezavisni strukovni sindikat radnika zaposlenih u zdravstvu samo je dobio prostor u medijima na press konferenciji koju su organizirali 4. juna 2018.godine. Također, mediji se u svojim izvještajima nisu bavili opravdanošću štrajka te su rijetko iznosili ili podsjećali javnost kolike su plače doktora, posebice specijalista i sub specijalista, a njihova osnovica bez dežura, minulog rada, rada u otežanim uvjetima iznosi oko 2000 KM.
Tokom mjeseca juna, svi mediji su, informativno, ispratili dugogodišnju borbu Sindikata solidarnosti koji su tražili izmjene zakona o stečaju. Naime, Obespravljeni radnici u Federaciji BiH konačno mogu biti zadovoljni jer je od početka juna na snazi novi izmijenjeni Zakon o stečaju, prilagođen presudi Ustavnog suda Federacije BiH. Za radnike to sada znači da će u stečajnom postupku oni biti prioritet u isplatnom redu za doprinose i plaće, a ne na zadnjem kako je to do sada bilo. Dosadašnji zakon o stečaju bio je diskriminirajući prema radnicima, jer kada bi firma došla pod stečaj prvo su se dugovanja isplaćivala institucijama, a radnici godinama čekali da im se poveže radni staž. Mnogi to nikada nisu ni dočekali iako su i više od 40 godina radili u svojim tvornicama. Također, prema starom zakonu o stečaju poslodavci su radnicima bili dužni isplatiti samo osam plaća, mada su u nekim firmama dugovanja prema radnicima bila i do 50 plaća. Radnici okupljeni oko Sindikata solidarnosti u Tuzli tri godine su se borili pred pravosudnim institucijama za izmjene ovakvog zakona.
Međutim, procesom borbe radnika okupljenih oko Sindikata solidarnosti mediji se nisu bavili te je javnost opet ostala uskraćena za informaciju, odnosno odgovore na pitanja zašto su se protiv izmjena Zakona o stečaju bunili poslodavci te na koji je način Vlada Federacije na čelu s Fadilom Novalićem pokušavala izboriti da do izmjena zakona ne dođe. Podsjećamo da su opstrukcije vezane za presudu Ustavnog suda FBiH trajale pune dvije godine i u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH i u federalnom Domu naroda.
Nekoliko informacija javni servisi tokom juna posvetili su i radnicima: Krivaje iz Zavidovića kojima će Vlada Federacije BiH uvezati radni staž, radnicima mostarskog hotela Ero koji su početkom mjeseca održali prosvjede jer im nisu uplaćeni doprinosi za protekle 4 i pol godine, radnicima Željeznica Republike Srpske kojima će tamošnja Vlada povečati plače te obećano da će se isplatiti neizmirene obaveze prema radnicima. Mediji u BiH, posebno javni servisi svoj medijski prostor u informativnim emisijama posvetili su i mogućim izmjenama Zakona o doprinosima i porezu na dohodak prema kojem bi se radnicima čija je plača veća od 700 maraka oprezivao i topli obrok te naknada za prevoz.
Radnice gračaničke tvornice obuće „Fortuna“ koje u šatorima ispred tvornice žive već deset mjeseci boreći se za skoro 19 godina neuvezanog radnog staža niti jednom tokom mjeseca juna nisu došle u fokus javnosti, osim kroz nekoliko izjava srijedom kada se obespravljeni radnici okupljaju u znak prosvjeda pred pravosudnim institucijama TK. Također, redovita prosvjedna okupljanja radnika veoma malo su ili nikako ispraćena od strane medija iako oni ukazuju na nepravdu koja im se nanosi i propuste pravosudnog sistema u BiH.
Treba napomenuti da se i obespravljeni radnici Tvornice transportnih uređaja iz Tuzle svakog ponedjeljka okupljaju pred tvornicom u znak prosvjeda što nisu vraćeni na posao. Međutim, medijskih izvještaja o njihovoj radničkoj borbi više nikako nema u medijskom prostoru. Iako upozoravanju na izravno kršenje njihovih prava te nerijetko govore i o tome kako su vođe posla u TTU danas odavno penzionisani radnici, ovim ljudima koji prosvjeduju na kućne adrese redovno stižu krivične prijave zbog okupljanja.
Prostora u medijima sve manje imaju obespravljeni ljudi, posebno borci koji još uvijek imaju kamp pred zgradom Vlade Federacije BiH. Iako je većina medija gotovo svakodnevno u posjetu ovoj instituciji, vrlo rijetko prosvjede boraca stavljaju u informaciju ili objavljeni prilog, čak ni slikom.
Mediji u BiH imaju ogromnu moć te se pokazalo posljednjih godina do kakvih su značajnih promjena doveli u ostvraivanju prava radnika i općenito ljudi. Stvarna slika stanja u BiH je sve gora, a takve informacije u medijima su uvijek iza izvještaja s inih sjednica parlamenata, vlada, skupština kao i nakon izjava brojnih političara koji sve više zauzimaju medijski prostor.
Podsjećamo stvarna slika stanja u BiH je ovakva: Svako šesto domaćinstvo u BiH je siromašno, a oko 48 posto ljudi živi na granici, podaci su UN. S ovim se brojkama podudaraju i podaci državne Agencije za statistiku BiH prema kojoj ispod granice siromaštva i primanja manjih od 200 eura, živi gotovo pola miliona ljudi od 3,5 miliona koliko ih je prema posljednjem popisu bilo u BiH. Prosječna plata na nivou BiH iznosi 430 eura, što ne može zadovoljiti ni polovinu protrošačke korpe, dok minimalne plate ne mogu pokriti ni troškove ishrane četveročlanoj porodici. Najugroženiji su radnici u trgovinama čija plača nerijetko ne prelazi iznad 200 eura.