Glad u svijetu porasla je u 2017. treću godinu za redom, potaknuta sukobima i klimatskim promjenama, upozorio je u utorak UN, što ugrožava globalni cilj suzbijanja gladi do 2030.
Glad je porasla u gotovo svim zemljama Afrike i Južne Amerike.
U 2017. godini bilo je 821 milijun gladnih, što je jedna osoba na njih devet, prema svjetskom izvješću iz 2018. o stanju sigurnosti hrane.
U međuvremenu je 672 milijuna odraslih, više od jednog na njih osam, pretilo, što je povećanje u odnosu na 2014. kada ih je bilo 600 milijuna.
“Bez povećanih napora, postoji rizik od nepostizanja cilja iskorjenjivanja gladi do 2030.”, navodi se u izvješću u kojemu se poziva na UN-ove ciljeve održivog razvoja, koje su usvojile zemlje članice u 2015. godini, kako prenosi Hina.
Treću godinu za redom porasla je globalna razina gladi, nakon desetljeća opadanja.
Urednica izvješća Cindy Holleman rekla je da su na dostupnost i kvalitetu hrane utjecali rastuća varijacija temperatura, intenzivne i nepredvidive kiše te promjene u godišnjim dobima.
“Zato govorimo da trebamo početi djelovati sada”, rekla je Holleman koja radi u Organizaciji za prehranu i poljoprivredu UN-a (FAO).
“Strahujemo da neće krenuti na bolje, već da će se samo još pogoršati”, istaknula je.
Prošle godine se gotovo 124 milijuna ljudi iz 51 zemlje suočilo s kritičnim razinama gladi, uzrokovanim sukobima i klimatskim promjenama, navodi UN.
Brojni narodi koji vode borbu u produljenim sukobima, uključujući Jemen, Somaliju, Južni Sudan i Afganistan, također su pogođeni jednim ili više klimatskih šokova, poput suša i poplava, navodi se u izvješću.
U ponedjeljak je Organizacija za zaštitu djece Save the Children upozorila da bi 600 tisuća djece u ratnim zonama moglo umrijeti od gladi do kraja godine zbog manjkavog financiranja i zaraćenih strana koje blokiraju slanje zaliha potrebitima.
UN sumnja da je pogoršana situacija u Južnoj Americi povezana s niskim cijenama glavnih izvoznih roba u regiji, osobito sirove nafte.
Nestašica hrane natjerala je otprilike 2,3 milijuna ljudi da pobjegnu iz Venezuele od lipnja, tvrdi UN.
Nesiguran i nedovoljan pristup hrani također doprinosi pretilosti jer se osobe s ograničenim financijskim sredstvima mogu odlučiti za jeftiniju hranu, većinom s visokim udjelima masti, soli i šećera, dodaju u izvješću.
Nedostatak hrane može dovesti do psihičkih i metaboličkih promjena, rekla je Holleman.
“Osjećaji i tjeskoba povezani s uskraćivanjem hrane mogu dovesti do poremećaja i prejedanja kada se hrana dobije”, rekla je Holleman, dodavši da takvo iskustvo u ranijoj dobi i djetinjstvu povećava rizik pretilosti kasnije u životu.
Potpredsjednik Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj Paul Winters rekao je da suzbijanje gladi zahtijeva ciljane pristupe iskorjenjivanja kroničnog siromaštva.
“Potrebno je imati podatke gdje su, koja su ograničenja i osigurati da ulaganja zaista doprinose promjenama”, rekao je Winters.
“Jedna od najvećih briga jest što se neke zemlje [donatori] sve više koncentriraju na humanitarnu pomoć, što je važno, ali ne stvara otpornost niti rješava temeljne uzroke problema.”
(Agencije)