Društvene platforme odgovorne za poremećaj sna kod djece?

Sve više djece pati od poremećaja sna, a znanstvenici taj problem povezuju s gotovo neizostavnim korištenjem društvenih mreža i digitalnih uređaja neposredno prije spavanja.

Napominju da se pretjerano korištenje Instagrama, Snapchata, Facebooka i Twittera može povezati s razvojem nekih mentalnih poremećaja, poput depresije te s pretilošću, pišu britanski mediji.

Po podacima britanskoga Državnog zavoda za zdravstvo (NHS) u posljednjih šest godina broj hospitalizacija djece s poremećajem sna značajno je porastao. Među mladima do 16 godina taj je broj u zadnjih pet godina porastao sa 6520 evidentiranih na 9429.

Porast broja problema sa snom među djecom u suprotnosti je s blagim padom hospitalizacija ostalih dobnih skupina – s 29.522 tijekom 2012. na 29.184 prošle godine.

Neki stručnjaci smatraju da ne bi trebalo demonizirati društvene mreže, nego poučiti roditelje da vlastitu djetetu postave granicu kada je korištenje tih platformi posrijedi.

“Svi znamo da plavo svjetlo s ekrana pametnog telefona može poremetiti san, no mislim da je, nakon brojnih upozorenja, u ovom slučaju za neispavano dijete odgovoran roditelj”, kaže stručnjakinja za ‘digitalnu detoksikaciju’ Tanya Goodin, autorica knjige “Stop Staring at Screens”.

I njezina kolegica Vicki Dawson ističe važnost pravila što ih nameće roditelj, kada je posrijedi odlazak u krevet i nekorištenje mobitela i kompjutora neposredno prije spavanja.

“Navika odlaska u krevet u isto vrijeme i uz određene ‘rituale’ preduvjet je za kvalitetan san. Na lošu kvalitetu sna, uz pametne telefone može utjecati i loša prehrana, primjerice konzumiranje slatkiša ili energetskih pića neposredno prije odlaska u krevet”, podsjeća Dawson.

Među djecom dvije epidemije

“Među djecom danas vladaju dvije epidemije kada je zdravlje u pitanju – pretilost i mentalni poremećaji, a oni dovode do poremećaja spavanja”, kazao je Michael Farquhar, stručnjak za medicinu spavanja i sna u londonskoj dječjoj bolnici Evelina.

“Oduvijek smo vjerovali da je neispavanost posljednica pretilosti, no u zadnje je vrijeme sve više dokaza po kojima neispavanost pridonosi gomilanju kilograma. Kada je dijete neispavano organizam reagira hormonalnim disbalansom koji može utjecati na apetit i na osjećaj gladi. Dakle, kad su jako umorna i neispavana djeca žude za nezdravom hranom”, kaže Farquhar.

Dodaje da san može poremetiti tjeskoba, ali i obratno – neispavanost može pridonijeti anksioznosti.

“Djeca od najranije životne dobi trebaju konzistentnu rutinu u većini stvari. Postupno smanjenje aktivnosti pred kraj dana, pri čemu treba smanjiti i upotrebu pametnih telefona, osobito neposredno prije odlaska na spavanje”, smatra Farquhar.

Važno je aktivno djetetu postaviti određena ograničenja i pratiti na koji način koristi internetske sadržaje. Ograničenja i pravila su vrlo važna za postavljanje jasnih granica te za učenje samokontrole kod djece, no ne smiju biti jedini način odgoja.

Značajno je poticati zdrave navike i pružati pozitivne modele u obiteljskom životu. Manja je vjerojatnost da se kod djeteta razvije svojevrsna ovisnost o društvenim medijima ako je naviklo s obitelji odlaziti na izlete, zajedno igrati društvene igre i općenito se družiti u krugu obitelji.

(HINA)