Nakon katastrofalnog poraza koji su doživjele 2014. godine, političke partije centra i lijevog centra ipak mogu biti zadovoljne rezultatima ovogodišnjih izbora. Po svemu sudeći, ove partije u sljedeće četiri godine neće imati veliki udio u vlasti, ali trend strmoglavog pada je zaustavljen.
Piše R. J.
SDP BiH ponovo je najjača opoziciona stranka. U Parlamentarnoj skupštini BiH druga su stranka po snazi sa 18,39% osvojenih glasova, dok su u Parlamentu FBiH treći (14,57%).
U Tuzlanskom kantonu imaju očekivano dobar rezultat, nalaze se na drugom mjestu (21,85%), kao i u Zeničko-dobojskom kantonu (17,30%). Treći su u Srednjobosanskom (14,12%), Hercegovačko-neretvanskom (9,30%) i Unsko-sanskom kantonu (10,35%). Rezultatima u Kantonu Sarajevo ne mogu biti zadovoljni. Zauzimaju četvrto mjesto (10,09%), iza SDA, stranke Narod i Pravda i Naše stranke. U Posavskom kantonu su peti (5,75%), Bosansko-podrinjskom šesti (6,90%), a u Hercegbosanskom kantonu deseti (2,96%).
Denis Bećirović, kandidat za člana Predsjedništva BiH, ostvario je dosta dobar rezultat, osvojivši 170.718 glasova (33,67%), oko 17.000 manje od Šefika Džaferovića. Ako se uzme u obzir oko 90.000 nevažećih glasačkih listića, Denis Bećirović ima razloga da sumnja u regularnost izbornog procesa.
Demokratska fronta koju je u protekle četiri godine napustilo mnogo članova i funkcionera, konačno može odahnuti. Njihov kandidat za Predsjedništvo BiH, Željko Komšić (52,83%), odnio je uvjerljivu pobjedu nad Draganom Čovićem (35,74%), kandidatom HDZ-a BiH.
Kao četvrta stranka po broju glasova uspjeli su ući u Parlamentarnu skupštinu BiH (9,46%) i Parlament FBiH (9,01%). Na kantonalnom nivou stoje dosta lošije. Relativno dobar rezultat ostvarili su u Tuzlanskom kantonu, gdje su četvrti po broju osvojenih glasova (6,08%). U Zeničko-dobojskom (6,99%), Unsko-sanskom (6,70%), Hercegovačko-neretvanskom (3,34%) i Kantonu Sarajevo (6,42%) su šesti. U Bosansko-podrinjskom kantonu su sedmi (6,11%), dok su u Posavskom kantonu osmi po jačini (3,06%).
Naša stranka je ostvarila blagi rast. Uspjela da osvoji mjesta u Parlamentarnoj skupštini BiH (4,46%), kao i u Parlamentu FBiH (4,57%). Tradicionalno dobro stoje u Kantonu Sarajevo, gdje su treći po broju osvojenih glasova (12,16%). Izborni prag sigurno prelaze u Unsko-sanskom (3,56%) i Bosansko-podrinjskom kantonu (4,25%).
Nikakvog razloga za zadovoljstvo nema kandidat Naše stranke za člana predsjedništva BiH, Boriša Falatar, koji je osvojio slabih 13.008 glasova (3,70%).
Od stranaka centra vrijedi još izdvojiti dobar rezultat Liberalne stranke, druge po broju osvojenih glasova u Bosansko-podrinjskom kantonu (13,46%).
Borba za vlast
Koalicioni potencijal ovih stranaka, posebno SDP-a BiH nije zanemariv. Međutim, da bi učestvovale u vlasti stranke centra i lijevog centra moraju ulaziti u koalicije sa strankama desnice, zbog čega su ih birači već žestoko kažnjavali u prošlosti.
Sklapanje koalicionog sporazuma sa desnicom vjerovatno možemo očekivati u Unsko-sanskom kantonu, i to sa A-SDA, SBB-om, i Nezavisnim blokom.
Realno je za očekivati da SDA bude isključena iz vlasti u Tuzlanskom kantonu (sa PDA, SBB-om i SBiH).
Nešto slično bi se moglo desiti i u Kantonu Sarajevo u koaliciji sa strankom Narod i Pravda, SBB-om i Nezavisnom bosanskohercegovačkom listom.
Preuzimanje vlasti od SDA moguće je i u Zeničko-dobojskom kantonu, sa Nezavisnim blokom, SBB-om, A-SDA i SBiH.
Ukoliko se postigne dogovor o zajedničkom nastupu, velika koalicija stranka centra, lijevog centra (LS, SDP BiH, DF, NS) i desnice (NBL, SBB, SBiH…) mogla bi preuzeti vlast i u Bosansko-podrinjskom kantonu.
Matematičke kombinacije za isključivanje SDA iz vlasti na nivou FBiH su moguće, ali nisu realne.
Partije centra i lijevog centra moraće pažljivo balansirati između želje za što većim udjelom u vlasti i očekivanja vlastitih birača, koje su ulascima u neprincipijelne koalicije više puta iznevjerili.
(AbrašMEDIA)