Bivši predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josip Broz Tito dobit će spomenik u Podgorici, odlučeno je na sjednici Skupštine glavnog grada Crne Gore u utorak.
Za ovaj prijedlog bilo je 38 odbornika, odnosno predstavnika vladajuće koalicije i opozicionog Građanskog pokreta URA.
Protiv prijedloga gradonačelnika Ivana Vukovića bili su odbornici Demokratskog fronta i Socijalističke narodne partije.
Odbornici Demokrata napustili su sjednicu lokalnog Parlamenta prije nego što je počela rasprava o ovoj temi.
Glasovima vladajuće koalicije odbijen je prijedlog opozicije o uvođenju zabrane gradnje na području Njegoševog parka i nekadašnje kasarne Morača, kao i prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnom vodosnabdijevanju na teritoriji Glavnog grada.
Gradonačelnik Vuković, obrazlažući ovaj prijedlog, kazao je kako “nije u pitanju nikakva nostalgija, niti jugonostalgija”.
Pravo na državu i naciju
“Radi se o adekvatnom odnosu o onome što su temeljne vrijednosti crnogorskoga društva, koje su danas napadnute i u Crnoj Gori od određenih društveno-političkih struktura, a na žalost, i sve više u Evropi. Mi smo dužni, kao društvo, da pošaljemo poruku i da kažemo da Crna Gora ostaje vjerna antifašističkoj tradiciji, bez koje ne bi bilo ni Crne Gore, ni građanskog društva u kojem danas živimo”, poručio je on.
Odbornici DF-a su kazali kako se podizanje spomenika Titu sad potencira da bi se u drugi plan stavili pravi problemi u glavnom gradu Crne Gore.
Oni su naveli kako ne mogu glasati za podizanje spomenika Titu i zbog Golog otoka, ali i zato što je “on direktno odgovoran za bratoubilaštvo u Crnoj Gori, zato što je naredio bombardovanje Podgorice, kao i za slabljenje Srbije da bi Jugoslavija bila jača”.
Odbornik vladajuće Demokratske partije socijalista Stefan Ćulafić naveo je da je Tito vratio Crnoj Gori pravo na državu i naciju i da je njegovom zaslugom, smatra on, stavljena u istoj ravni s drugim federativnim republikama.
“Prepoznao je Luču slobode, koja je krenula iz Crne Gore, koja je dala preko 18.000 žrtava, 253 narodna heroja”, kazao je Ćulafić.
(Agencije)