Novinarka, aktivistica i dobitnica Nobelove nagrade Tawakkol Karman izjavila je da Jemen prolazi kroz patnje koje svijet nikada nije iskusio prije i da je skoro polovica jemenske populacije na rubu egzistencije.
Poznata kao “Majka revolucije u Jemenu”, Karman je druga najmlađa dobitnica Nobelove nagrade, prva Arapkinja koja je dobila tu nagradu 2011. godine, a čelnica je i Fondacije koja nosi njeno ime.
Njena fondacija je u Istanbulu organizirala međunarodnu konferenciju pod nazivom “Jemen između izazova rata i prilika za mir”, a Karman je u obraćanju prisutnima izrazila nadu da će zaključci eminentnih učesnika konferencije doprinijeti uspostavi mira u njenom rodnom Jemenu.
Ističući kako narod Jemena već četiri godine prolazi kroz izuzetno teške golgote rata, Karman je kazala da se u razgovorima o Jemenu ne smije zaboraviti da je tokom mirnih protesta 2011. godine u okviru Arapskog proljeća narod te zemlje tražio pravdu, slobode, demokraciju i prosperitet, a da je nasuprot sebe dobio suprotstavljene oružane i radikalne grupe.
Karman tvrdi da iza svih zavjera i kaosa u koji je gurnut Jemen stoje imperijalističke zapadne sile koje su to režirale.
“Vlasti zemalja Zapada su pale na ispitu demokracije. Ne samo da nisu podržale zahtjeve za demokratizaciju Jemena, već su i ih sputavale”, kazala je Karman i dodala da se ispostavilo da su i oni koji su deklarativno podržavali Arapsko proljeće na kraju stali na stranu autokratskih arapskih vlada i diktatora.
Ona je dalje kazala da su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati imali veliki utjecaj na stanje u Jemenu te je dodala da je Jemen došao u doslovno bezizlaznu situaciju.
“Te snage su gurnule Jemen u još težu situaciju i vidjeli smo da provodili svoje agende i politike. U konačnici je bio cilj da se tamošnji sukobi iskoriste za preuzimanje jemenskih resursa i uspostavu kontrole nad regijom”, kazala je Karman.
Naglasivši da Jemen trenutno prolazi kroz neviđenu humanitarnu katastrofu, Karman je kazala kako su devastirani infrastruktura, zdravstvo i obrazovanje.
“Jemen prolazi kroz patnje koje svijet nije iskusio prije. Prema izvještajima Ujedinjenih nacija hitno je potrebna hrana za osam miliona ljudi. Potrebna je hitna pomoć i za dva miliona djece i isto toliko trudnica. Glad je problem koji ima 14 miliona ljudi u Jemenu. To je skoro polovica populacije te zemlje koja se nalazi na rubu egzistencije”, kazala je Karman.
Karman je također kazala da se rat u Jemenu mora hitno zaustaviti te je pozvala međunarodnu zajednicu da učini konkretne korake u tom pravcu.
“Jemenu su hitno potrebni mir i otvaranje tamošnjih aerodroma, luka, otoka i plaža. Jemensku trgovinu treba obnoviti. Pozivam Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate da se maknu svoje ruke iz Jemena. Ostavite tu regiju na miru, prekini te podršku terorističkim grupama. Pozivam Teheran da također pusti Jemen, prekine podršku tamošnjim Husima i obustavi dalje razaranje zemlje”, poručila je Karman.
Karman je naglasila da je za zaustavljanje rata u Jemenu najvažnije da Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Iran maknu svoje ruke iz zemlje.
Jemen je poprište duboke političke i sigurnosne krize koja je krajem 2014. godine eskalirala u građanski rat. Pobunjenički pokret Husi kontroliše glavni grad Sanu i još nekoliko važnih regija u zemlji, a međunarodno priznata vlada Jemena djeluje iz lučkog grada Adena.
Konflikti u Jemenu dodatno su pojačani u martu 2015. godine kada je Saudijska Arabija sa svojim saveznicima počela izvoditi zračne napade na položaje pobunjenika.
U ratu je uništena infrastruktura, uključujući zdravstvo, vodovodnu mrežu i kanalizaciju, što je navelo UN da opiše situaciju u toj zaljevskoj zemlji kao jednu od najgorih humanitarnih katastrofa modernog vremena.
Komentirajući i ubistvo novinara Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu, Karman je kazala kako je to izazvalo šok u cijelom svijetu, a posebno zbog lokacije i brutalnosti na koji je to učinjeno.
“Nažalost, korištena je slična taktika onoj koju koristi teroristička organizacija ISIS. Istina o tome se mora otkriti i moraju se procesuirati odgovorni, bez obzira na njihova imena i funkcije. Ovo je poziv za pravdu. Ranije su mogli vršiti likvidacije te vrste, ali ovog puta ne mogu pobjeći. Gdje je tijelo Jamala Khashoggija, ko je naredio njegovo ubistvo su pitanja na koja moramo naći odgovore”, poručila je Karman.
Kolumnista lista “The Washiington Post” ubijen je 2. oktobra u zgradi saudijskog konzulata u Istanbulu. Tursko tužilaštvo otkrilo je da je Khashoggi zadavljen odmah po ulasku u konzulat, a da je njegovo tijelo raskomadano i uništeno.
Vlasti Saudijske Arabije naknadno su priznale da je Khashoggi ubijen, a da nije napustio konzulat, kako su prvobitno tvrdile. Istraga o slučaju je i dalje u toku s akcentom na potragu za Khashoggijevim posmrtnim ostacima.
(federalna.ba/AA)