WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, podržava usvajanje pravilnika o primjeni Pariškog sporazuma na konferenciji Ujedinjenih Nacija o klimatskim promjenama (COP24), ali istovremeno izražava zabrinutost zbog nedostatka ambicije država za rješavanjem ovog gorućeg problema.
Izvor: H-Alter
“Svjetski čelnici stigli su u Katowice sa zadatkom reagiranja na najnovije znanstvene podatke koji jasno pokazuju kako imamo samo 12 godina za smanjenje emisija za 50% i tako spriječimo katastrofalno globalno zatopljenje. Ostvaren je značajan napredak, ali u Poljskoj se pokazalo kako mnoge države i dalje ne razumiju ovu klimatsku krizu. Srećom, Pariški sporazum je otporan na geopolitičke oluje. Potrebno je da sve zemlje pokažu klimatsku ambicioznost prije 2020. godine, jer je budućnost svih ljudi u pitanju”, rekao je Manuel Pulgar-Vidal, voditelj programa za klimu i energiju u WWF-u.
Najnoviji izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama ukazao je na potrebu da države povećaju svoje ciljeve u borbi s klimatskim promjenama već do 2020. godine, kako bi se globalno zagrijavanje zadržalo ispod 2 stupnja Celzijusa, a što je dogovoreno Pariškim sporazumom. Velika očekivanja sada su usmjerena na sastanak Ujedinjenih naroda o klimi koji će se održati 23. rujna 2019. godine, na koji bi svi državni dužnosnici trebali doći s poboljšanim klimatskim ciljevima koje će ispuniti do 2020.
COP24 rezultirao je pravilnikom o boljoj primjeni Pariškog sporazuma, ali i dalje su prisutni brojni nedostaci, koje će trebati riješiti u budućim pregovorima. Usvojen je i skup pravila kojima se uređuje transparentnost o napretku zemalja, uz određenu fleksibilnost za zemlje u razvoju.
“Svi klimatski modeli pokazuju kako će u južnoj Europi biti sve više ekstremnih vremenskih prilika koje će imati ozbiljne posljedice po prirodu i ljude.Stoga je potrebno drastično smanjiti emisije stakleničkih plinova i što brže se prilagoditi i ublažiti klimatske promjene. Podržavamo ciljeve ‘Koalicije s visokim ambicijama’ koju čini grupa zemalja udruženih u Poljskoj s ciljem bržeg i ambicioznijeg ostvarivanja svojih nacionalnih klimatskih planova. Među zemljama aktivnim na polju klimatske politike su Velike Britanija, Njemačka, Kanada, Novi Zeland, Norveška te Makedonija”, izjavila je Duška Dimović, voditeljica programa klimatskih promjena WWF Adrije.
Konferencija ipak nije dala važan odgovor o financiranju zemalja u razvoju sa sto milijardi dolara do 2020. godine, od strane razvijenih zemalja, kao i o načinu financiranja poslije 2025. godine. Iduća konferencija o klimatskim promjenama (COP25) održat će se u studenom 2019. godine u Čileu.