Danas je petak, 11. januar/siječanj, jedanaesti dan 2019. godine.
DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN
347. – Rođen je vizantijski car Flavije Teodosije I, nazvan Teodosije Veliki, posljednji vladar jedinstvenog Rimskog carstva (379.-395.). Želeći da uspostavi što čvršće državno jedinstvo proglasio je hrišćanstvo državnom religijom i zabranio paganske kultove. Poslije njegove smrti vlast su preuzeli njegovi sinovi, na Zapadu Honorije, a na Istoku Arkadije.
1842. – Rođen je američki filozof i psiholog William James, tvorac personalističke verzije pragmatizma, prema kojoj u osnovi istinitog saznanja leži “volja za vjerovanjem”. Djela: “Pragmatizam”, “Principi psihologije”, “Volja za vjerovanjem”, “Eseji o radikalnom empirizmu”, “Razlike u religioznom iskustvu”.
1843. – Austrijski car Ferdinand I je u vrijeme najvećeg uspona Ilirskog preporoda zabranio upotrebu ilirskog imena, posebno u “novinama i javnim spisima”.
1870. – U Boki Kotorskoj završen Krivošijski ustanak, koji je izbio zbog odluke okupacionih austrougarskih vlasti o vojnoj obavezi stanovništva tog kraja. Primirje je uspostavljeno poslije tromjesečnih žestokih borbi, a Beč je morao da amnestira učesnike ustanka, ukine zabranu slobodnog nošenja oružja, nadoknadi materijalnu štetu i ukine vojnu obavezu za kotorski okrug.
1919. – Rumunija je anektirala Transilvaniju koja je bila u sastavu Austo-Ugarske monarhije do njenog raspada 1918. Mirom u Trianonu 1920. Transilvanija je formalno dodijeljena Rumuniji.
1928. – Umro je engleski pisac Thomas Hardy. Važio je za najboljeg engleskog pisca svoga vremena, nazivan “posljednjim velikim viktorijancem”, ali je zbog slobodumnog stava o ljubavi i braku dolazio u sukob s društvenim konvencijama (“Pod zelenim drvetom”, “Daleko od razuzdane gomile”, “Povratak domoroca”, “Tesa od D”Arbervilovih”, “Neznani Džud”).
1942. – Jugoslovenska izbjeglička vlada u Londonu u Drugom svjetskom ratu za ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva postavila Dragoljuba – Dražu Mihailovića, vođu četnika.
1946. – Ustavotvorna skupština u Tirani je proglasila Narodnu Republiku Albaniju.
1972. – Uhićeni su pripadnici hrvatskog proljeća, Marko Veselica, Franjo Tuđman, Šime Đodan, Vlado Gotovac, Hrvoje Šošić, Jozo Ivičević-Bakulić, Zvonimir Komarica, Ante Glibota, Ante Bačić i Vlatko Pavletić.
1989. – Ispred Skupštine Crne Gore održan je masovni miting građana na kojem je zatraženo smjenjivanje državnog i partijskog rukovodstva. Pod velikim dvodnevnim pritiskom demonstranata to rukovodstvo je podnijelo ostavke, a na političku scenu Crne Gore stupila je grupa mladih političara na čelu s Momirom Bulatovićem i Milom Đukanovićem.
1995. – Turski dnevnik “Sabah” zatražio od Alije Izetbegovića da se izjasni je li za diktatorsku ili demokratsku državu i objašnjenje o sudbini 350 miliona dolara s računa otvorenog u Švajcarskoj, s kojeg su on i članovi njegove porodice podizali novac.
2001. – Visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič donio odluku kojom se uspostavlja neophodan privremeni mehanizam, koji garantuje sredstva za implementaciju odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda. Ovom odlukom se od entitetskih parlamenata zahtijeva da izmijene i dopune svoje ustave da bi oni bili u skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH.
2001. – Vlada Hrvatske donijela je odluku o preuzimanju i korišćenju dokumentacije bivšeg predsjednika Franje Tuđmana, prema kojoj će ove dokumente preuzeti Državni arhiv, što, prema hrvatskim zakonima, znači da oni neće moći biti korišćeni dok ne prođe 30 godina od njihovog nastanka, osim u posebnim slučajevima kada to odobri Vlada.
2015. – U drugom krugu šestih predsjedničkih izbora u Hrvatskoj pobijedila Kolinda Grabar-Kitarović, čime je postala prva žena na funkciji predsjednika Republike Hrvatske.
(AbrašMEDIA)