U sklopu obilježavanja 131. godišnjice od osnivanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, sinoć je u rekonstruisanom dijelu ove institucije,uz podršku UNESCO-a i Ambasade SAD u BiH, promovisano novo izdanje replike “Sarajevske hagade”.
Hagada (hebrejski priča, kazivanje) predstavlja zbirku vjerskih propisa i predanja unesenih u molitveni red obilježavanja Pesaha, praznika kojim se slavi oslobođenje Jevreja iz egipatskog ropstva.
Direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić naglasio je da “Sarajevska hagada”, kao jedan od najvažnijih predmeta iz riznice materijalnog i nematerijalnog naslijeđa koje se čuva u ovom muzeju, sada ima i najkvalitetnije faksimilsko izdanje, odnosno repliku praćenu obimnom i vrlo detaljnom naučnom studijom.
– Novo izdanje Hagade tokom dvije godine spremao je stručni tim našeg muzeja, zajedno s vanjskim saradnicima i u saradnji s Uredom UNESCO-a u Sarajevu – kazao je Sijarić.
Popratnu studiju o Hagadi napisao je historičar umjetnosti sa Univerziteta u Jerusalemu Shalom Sabar, koji je večeras bio jedan od promotora.
Sabar je kazao da “Sarajevska hagada” nije veličanstvena zbog svog teksta, već zbog zadivljujućih minijatura i dekoracija na mnogim njenim stranicama.
– Bogati vizuelni svijet predstavljen na tim slikama širom nam otvara prozor za uvjerenja, ideje, umjetnička gledišta i za svakodnevni i vjerski život jevrejske manjine koja je obitavala u okruženju kršćanskog društva, kao i za njene intrigantne društvene i kulturne odnose s društvom domaćina. Kao takve, ove slike nude se kao primarno sredstvo za istraživanje jednog konkretnog jevrejskog društva, koje istraživači, bilo da su pripadnici tog naroda ili drugih, već desetljećima proučavaju – kazao je Sabar.
Generalna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay u predgovoru studije nove publikacije napisala je da “Sarajevska hagada” ima univerzalnu poruku o jednakosti i uvažavanju svake kulture i svakog individualca, poruku koja može inspirirati čovječanstvo danas. UNESCO je ponosan da je doprinio očuvanju ovog rukopisa koji danas služi kao testament, da ohrabri ljude koji su u najmračnijim vremenima činili sve što je u njihovoj moći da sačuvaju Hagadu za buduće generacije”.
Od 1894. godine, kada je Zemaljski muzej otkupio knjigu od sarajevske sefardske porodice Koen, faksimil Hagade prvo je izdanje koje je u potpunosti urađeno u produkciji Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Povodom 131. rođendana Zemaljskog muzeja BiH danas je u ovoj instituciji otvorena i izložba “Tri života Sarajevske hagade”, autora Aleksandre Bunčić i Mirsada Sijarića. Izložba prati put Hagade od Španije, preko Italije do Sarajeva, gdje je našla trajni dom.