Šef Odjeljenja za informaciono društvo u Vijeću Evrope Patrick Penninckx smatra kako tradicionalne prijetnje slobodi i nezavisnosti medija i dalje postoje na zapadnom Balkanu, ali napominje da na situaciju u regiji treba gledati u kontekstu općeg trenda koji prevazilazi regionalne granice, prenose agencije.
U tom kontekstu, on je za European Western Balkans ukazao kako su garantiranje slobode izražavanja i sigurnosti novinara danas glavni izazovi u cijeloj Evropi.
U intervjuu, koji je dao uoči završnog događaja regionalnog programa “Jačanje pravosudne ekspertize o slobodi izražavanja i medija u jugoistočnoj Evropi – JUFREX”, čiji je cilj da promovira slobodu izražavanja i medija u skladu sa standardima Vijeća Evrope, uz poseban fokus na pravosuđe u Jugoistočnoj Evropi, a koji će biti održan 4. i 5 aprila u Sarajevu, Penninckx je ukazao i na značaj efikasnosti i nezavisnosti regulatornih tijela za medije.
Visok stepen govora mržnje
Govoreći o tome koje su to tradicionalne prijetnje slobodi i nezavisnosti medija na zapadnom Balkanu, on je naveo visok stepen govora mržnje, za koji je rekao da često potiče od političara i kako je usmjeren upravo na medije, politički utjecaj na medijska regulatorna tijela i nedostatak transparentnosti u vlasništvu nad medijima.
Izdvojio je slab kvalitet istraživačkog novinarstva, slabe mehanizma za podršku medijskim udruženjima, ciljane napade na online medije, kao i djelimičnu ili nedosljednu primjenu pravnog okvira, “koji, uz to, nije uvijek usklađen s evropskim standardima”.
Penninckx je dodao kako se javni medijski servisi i dalje moraju boriti za uređivačku i finansijsku nezavisnost, a ukazao je i na problem sigurnosti novinara u pojedinim državama regije.
“U ovom prilično alarmantnom kontekstu, od suštinske je važnosti da države poboljšaju svoj pravni i institucionalni okvir kako bi se pozabavili ovim izazovima”, rekao je on.
Upitan da prokomentira činjenicu da su izvještaji Evropske komisije o zapadnom Balkanu veoma oštri kada je u pitanju sloboda medija, ali i kako evropski zvaničnici veoma oprezni da ne optužuju direktno vlade za prepoznate probleme, Penninckx je kazao kako su izvještaji EU-a zaista zabilježili “neki nivo pripreme u pogledu slobode izražavanja” u većini država, ali i veoma malo napretka u posljednjih nekoliko godina, što, kako je naveo, sve više zabrinjava.
Hitni, odlučni i sistematski odgovori
On je, ipak, istakao kako se situacija razlikuje od države do države te je ocijenio kako, iako se ne može poreći da najveću odgovornost imaju vlade država, postoji širi spektar faktor koji utječu na trenutnu situaciju.
“Postoji potreba za hitnim, odlučnim i sistematskim odgovorima”, smatra Penninckx.
Govoreći o tome šta Vijeće Evrope radi kako bi podržalo slobodu izražavanja, on je, između ostalog, podsjetio kako to tijelo u protekle tri godine, u saradnji s EU-om, primjenjuje JURFEX i najavio kako će u narednoj fazi JURFEX-a, koja bi trebala početi krajem maja 2019. godine, poseban fokus biti na zaštiti novinara.
(Agencije)