Evropski parlament odobrio je u srijedu prijedlog Evropske komisije da se u sljedećem dugoročnom budžetskom razdoblju (2021-27) Evropska unija izdvoji gotovo 17 milijardi eura za daljnje osnaživanje uloge EU-a u svemirskom sektoru.
Izvještaj Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, usmjeren na uspostavu svemirskog programa EU-a i Agencije EU-a za svemirski program, EP je izglasao na posljednjem plenarnom glasanju u trenutnom sazivu EP-a.
Novi svemirski program EU-a, za kojeg će u sljedećem budžetskom razdoblju (2021-27) biti izdvojeno 16,9 milijardi eura, predviđa veća ulaganja u svemirske aktivnosti i prilagođavanje novim potrebama i tehnologijama, uz istovremeno jačanje autonomnog pristupa Evrope svemiru.
“Naš je plan jasan: održavati i nadograđivati postojeću infrastrukturu za Galileo i Kopernik, povećati upotrebu svemirskih podataka, poticati inovativna novoosnovana preduzeća koja čine privatni segment svemirskih letova i povećati sigurnost Evropljana. Tu ambiciju smo pretvorili u konkretan program, tako da Evropa ostane svjetski predvodnik u svemirskom sektoru”, rekla je Elzbieta Bienkowska, evropska komesarka za unutrašnje tržište i industriju.
Izvještaj ističe i potrebu za saradnjom svemirskih platformi s digitalnim inovacijskim centrima kako bi se potaknulo poduzetništvo i vještine.
Otprilike 200.000 stručnjaka zaposleno je u svemirskom sektoru Unije.
Stoga je ključno, smatraju zastupnici, na svim nivoima podržavati razvoj naprednih vještina u sektorima povezanima sa svemirom te podržati aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja.
Evropska komisija je predložila da se sve postojeće i nove svemirske aktivnosti objedine u jedinstven program, čime će se programi Galileo, EGNOS i Kopernik spojiti u jedan program te će im se dodati dvije nove inicijative, SSA i GOVSATCOM.
EU-ovim globalnim i regionalnim satelitskim navigacijski sustavima, Galileo i EGNOS (Evropski geostacionarni navigacijski sistem, koji korisnicima u zraku, na vodi i kopnu u većini Evrope nudi navigacijske usluge za sigurnost života) dodijelit će se 9,7 milijardi eura, čime će se finansirati daljnja ulaganja u aktivnosti i infrastrukturu za upotpunjavanje i održavanje konstelacije satelita, razvoj signala poboljšane preciznosti i podrška prihvatanju usluga satelitske navigacije na tržištu.
Za EU-ov program za promatranje Zemlje, Kopernik, uložit će se 5,8 milijardi eura, čime će se zadržati autonomija EU-a i njegova vodeća uloga u visokokvalitetnom praćenju okoliša, upravljanju hitnim situacijama i podršci sigurnosti granica i pomorskoj sigurnosti.
U borbi protiv klimatskih promjena u razdoblju od 2021-27. predviđene su nove misije Kopernika, kao što je razvijanje postojeće usluge i dodavanje novih posmatračkih kapaciteta za praćenje emisija ugljen-dioksida i drugih stakleničkih plinova.
Novi svemirski program povećat će efikasnost i autonomiju kapaciteta za SSA (Inicijativa o svijesti o situaciji u svemiru), koji omogućavaju izbjegavanje sudara u svemiru i praćenje ponovnog ulaska svemirskih objekata u Zemljinu atmosferu.
SSA inicijativom podržat će se dugoročna održivost i sigurnost svemirskih aktivnosti tako što će se garantirati zaštita od svemirskih opasnosti.
Nastavit će se s razvojem pilot-projekta nadzora svemira i praćenja objekata radi povećanja efikasnosti i autonomije u sprečavanju sudara u svemiru i nekontroliranog povratka objekata u Zemljinu atmosferu.
Komplementarne aktivnosti bit će usmjerene na ostale svemirske opasnosti koje ugrožavaju ključnu infrastrukturu – svemirsku meteorologiju, komete i asteroide.
Također se pokreće nova inicijativa za državnu satelitsku komunikaciju (GOVSATCOM), koja će državama članicama omogućiti pouzdan, siguran i isplativ pristup sigurnoj satelitskoj komunikaciji.
Evropska svemirska industrija jedna je od najkonkurentnijih u svijetu.
Zapošljava više od 231.000 osoba i stvara dodanu vrijednost, koja se procjenjuje u rasponu od 53 do 62 milijarde eura.
Trećina svjetskih satelita proizvedena je u Evropi.
Prema Eurospaceu, vrijednost prihoda iz prodaje u proizvodnom sektoru svemirske industrije 2016. godine bila je 8,2 milijarde eura.
Taj sektor u Evropi zapošljava oko 41.000 ljjudi.
Evropska svemirska politika pokazala je rezultate u praksi, posebno kada se radi o reagiranju na prirodne katastrofe, spašavanju na moru, praćenju izljeva nafte, poljoprivredi (80 posto poljoprivrednika koji se služe satelitskom navigacijom za potrebe precizne poljoprivrede korisnici su EGNOS-a, a podaci sa Kopernika se koriste za praćenje i predviđanje prinosa usjeva) te sigurnosti na cestama.
(Agencije)