Svijet je tokom 2017. popio 10 posto više alkohola nego 1990. godine, ponajviše zbog širenja te loše navike u Kini i Indiji, objavili su naučnici prošle sedmice.
Po postojećim trendovima, globalna konzumacija alkohola porast će još 17 posto u idućem desetljeću, objavljeno je u časopisu Lancet.
“Svijet nije na putu da ispuni globalni cilj i smanji štetnu upotrebu alkohola”, objavili su autori i pozvali na agresivnije protumjere poput viših poreza i zabrane oglašavanja.
Cilj svjetske zdravstvene organizacije je smanjiti štetnu upotrebu alkohola za 10 posto do 2025.
Alkohol se povezuje s dvjestotinjak bolesti i odgovoran je za tri miliona smrtnih slučajeva godišnje, od čega su 75 posto muškarci.
Muškarci i žene u svijetu ne piju jednako
Globalno, oko 237 miliona muškaraca i 46 miliona žena pati od poremećaja poveznih s alkoholom. Najveća je stopa u Europi i Sjevernoj Americi, za oba spola.
“Prije 1990. većina alkohola konzumirala se u zemljama visokih prihoda, najviše u Europi”, rekao je glavni autor studije Jakob Manthey s Instituta za kliničku psihologiju i psihoterapiju u Dresdenu.
“No obrazac se značajno promijenio. U istočnoj Europi bilježe se velika smanjenja, ali zato konzumacija znantno raste u zemljama srednjih prihoda poput Indije, Kine i Vijetnama”, rekao je.
Alkohol se i dalje najviše pije u Europi i Sjevernoj Americi. U Francuskoj, na primjer, muškarci godišnje popiju 19 litara čistog alkohola, a žene nešto manje od šest. Kombinirano je to oko 12,5 litara.
U Sjedinjenim Državama brojke su nešto niže, 15 litara za muškarce i 4,5 za žene. Kombinirano je to 9,75 litara čistog alkohola.
U Kini muškarci piju 11 litara alkohola godišnje, a žene tri. Prosjek je to od sedam litara.
To je manje nego u SAD-u, ali je problem što za Kineze predstavlja porast od 70 posto u odnosu na 1990.
Do 2030. te će dvije zemlje zamijeniti mjesta. Kinezi će tada u prosjeku piti 10 litara, a Amerikanci će ‘smanjiti’ na 9,5 litara.
Indijci još uvijek ne piju previše, u prosjeku šest litara alkohola po glavi, ali to je dvostruko više nego 1990., a stručnjaci im predviđaju porast za 50 posto u idućem desetljeću.
Po regijama, najmanja je konzumacija u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, tipično manje od litre po odrasloj osobi na godinu.
Najveća je u srednjoj i istočnoj Europi, gdje je nekoliko zemalja s više od 12 litara u prosjeku.
Neslavno prvo mjesto drži Moldavija s 15 konzumiranih litara čistog alkohola, a slijede Rusi, Francuzi i Portugalci.
Najveći udio globalne konzumacije alkohola otpada na žestoka pića, 45 posto, na pivo 15 posto, a 12 na vino.
Više od četvrtine smrti povezanih s alkoholom su nesreće i nasilni događaji, a po petina se odnosi jednako na probleme probavnog sistema i krvožilnog sistema.
(HINA)